Trgovački sud u Zagrebu presudio je u korist zaduženih u francima u sporu protiv osam banaka!

Kako je u presudi obrazložio sudac Radovan Dobronić, banke su povrijedile interese potrošača i prekršile Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima. 

U roku od dva mjeseca, stoji u presudi, banke moraju kredite zaduženih u francima konvertirati u kredite u  kunama s tečajem na dan ugovaranja i s fiksnom kamatom. To znači da će potrošači sad privatnim tužbama moći zatražiti od banaka povrat preplaćene glavnice.

Banke, prema nepravomoćnoj presudi, moraju u roku od 60 dana vratiti glavnice u kune i platiti 441.000 kuna sudskih troškova te im se zabranjuje da istu grešku ponove. Glavnicu moraju vezati za euro.

Do novca privatnim tužbama

Sudac Radovan Dobronić presudu je objavio točno godinu dana nakon nakon prvog pripremno ročišta po kolektivnoj tužbi protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke.

Obrazlažući presudu sudac je kazao da su banke povrijedile prava potrošača jer korisnike kredita nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke.

Ocijenio je i da je jednostranim povećanjem kamatnih stopa povrijeđen kolektivni interes pa je bankama naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu.

No, povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.

Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za “švicarce”.

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz tu valutu čiji je rast u kombinaciji s povećanjem kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.