ZAGREB U pogledu dostupnosti visokog obrazovanja, uspješnosti studiranja i fleksibilnosti studija, Hrvatska uglavnom može parirati ostalim državama Europske unije, no kad je riječ o povezanosti obrazovnog sustava s tržištem rada, na začelju smo Europe.

Razvoj sustava visokog obrazovanja i podizanje obrazovne razine europskih građaja prioritet su Europske unije, a visoko bi se obrazovanje trebalo brže prilagođavati potrebama gospodarstva.

Prema izvješću mreže Eurydice o modernizaciji visokog obrazovanja u Europi za 2012./2013. godinu, Hrvatska je među državama koje su poslodavce malo, ili uopće nisu uključile u donošenje odluka ili sudjelovanje u nacionalnim savjetodavnim tijelima, u podučavanje ili u planiranje kurikuluma. 

 Pratimo prosjek

Za razliku od ostatka Europe, jedini ne pratimo sudbinu studenata nakon diplomiranja – jesu li se zaposlili, gdje i uz kakvu plaću, jesu li zadovoljni poslom, jesu li ga mijenjali… 

  U 22 države EU predstavnici poslodavaca sjede u tijelima koja donose odluke vezane uz sustav visokog obrazovanja, uključeni su u izradu kurikuluma u 19 država, a često sudjeluju u podučavanju u 15 država.

Da bi visoka učilišta natjerale na suradnju s poslodavcima i povećale zapošljivost studenata, države institucijama visokog obrazovanja propisuju obvezu uključivanja poslodavaca u vanjsko osiguranje kvalitete, a jedino Hrvatska i Slovačka nemaju takvu praksu. 

  U mjerama za povećanje broja diplomiranih studenata i reduciranje broja onih koji nikad ne završe upisani fakultet, Hrvatska uspijeva pratiti europski prosjek. U krugu smo država u kojima studenti zbog presporog ispunjavanja svojih obveza imaju financijske posljedice, odnosno moraju plaćati ispite ili studij.

Istodobno, ulazimo u krug desetak europskih država u kojima financiranje visokoškolske ustanove, kao ni njena evaluacija, ne ovise o tome kolika je uspješnost, odnosno duljina studiranja na toj ustanovi. 

 Ciljevi do 2020.

Europska unija postavila je za cilj da do 2020. godine udio 30-godišnjaka s višom i visokom naobrazbom poveća na 40 posto. Susjedna Slovenija sadašnji bi postotak onih koji napuste studij s 35 posto u narednih šest godina trebala smanjiti za trećinu, Irska planira broj studenata koji završe studij povećati između sedam i devet posto, a Finska je postavila dobnu ljestvicu za diplomiranje na prosječnih 24 godine za stručne studije i 26 godina za magisterij.

Prema podacima OECD-a, manje od 10 posto hrvatskih studenata uspije diplomirati u roku, a preddiplomski studij dovrši tek svaki drugi student.