Povećanje minimalca odgođeno do 1. lipnja

Novi zakon o minimalnoj plaći stupio je na snagu 11. travnja, pa je odgađanje primjene očiti  ustupak poslodavcima nezadovoljnima njenom korekcijom

ZAGREB Iako je Zakon o minimalnoj plaći stupio na snagu, novi minimalac primjenjivat će se od lipnja. Vlada će idući tjedan donijeti Uredbu o iznosu minimalne plaće koja će porasti na 2.984,78 kune što je u bruto iznosu 170,78 kuna više od sadašnjeg iznosa minimalne plaće. No, utvrdit će i kako se nova minimalna plaća primjenjuje s prvim danom lipnja kako bi se poslodavcima dalo vremena za prilagodbu. Opravdanje za »odgađanje« korekcije minimalne plaće pronalazi se u tome da sadašnji minimalac, utvrđen prema starom zakonu, vrijedi do kraja svibnja. To je objašnjenje u najmanju ruku blijedo. 

Planirano odgađanje

Novi zakon o minimalnoj plaći, naime, stupio je na snagu 11. travnja. Njime se ne predviđaju nikakva odgađanja primjene nove minimalne plaće, odnosno jasno se navodi kako Vlada u roku od 15 dana treba donijeti Uredbu o njenom iznosu za tekuću godinu. To znači i da s donošenjem Uredbe povećana minimalna plaća stupa na snagu. No, Uredbom će Vlada očito odgoditi njenu primjenu.  

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić potvrdio je danas u Saboru da će se veća minimalna plaća, od 2.984,78 kuna primjenjivati tek od 1. lipnja, u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima, koji su tražili dodatno vrijeme kako bi proveli kolektivno pregovaranje.»Trebali ste čekati sjednicu Vlade i vidjeti obrazloženje«, spočitnuo Mrsić zastupnicima Laburista i HDZ-a, koji su tražli stanku i dolazak ministra zbog medijskih napisa o odgodi povećanja minimalca.Laburist Branko Vukšić pritom je zaključio da je riječ o popuštanju Vlade pred Hrvatskom udrugom poslodavaca, nazivajući HUP »udrugom opasnih namjera«, a Vladu »poslušnikom te udruge«.»Hrvatska udruga poslodavaca ne protestira zbog zlouporabe i robovskog tretmana radnika, ali protestira protiv zakonskog dizanja minimalca«, ustvrdio je Vukšić.Zaključio je da se »Vlada ponovno povlači pred kapitalom, koji vlada Hrvatskom umjesto Kukuriku koalicije«.Naglasio je da su svi parametri za izračun minimalne plaće poznati te da Vlada nema potrebe odgađati primjenu zakona.Ivan Šuker (HDZ) Vladu je prozvao za neozbiljnost, upitavši je li riječ o puštanju probnog balona, kako bi se vidjelo kako bi javnost reagirala na odgodu povećanja minimalne plaće.»Vlada pušta probne balone po medijima pa je tako prije 15 dana netko rekao da će se smanjiti porez na promet nekretnina i ukinuti povlastice za kupnju prvog stana«, rekao je Šuker, upozorivši da takva praksa izaziva uznemirenost među građanima.Mrsić je, međutim, podsjetio da je Zakonom o minimalnoj plaći utvrđeno da će minimalnu plaću Vlada utvrditi uredbom, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima.»Točno je da se u uredbi određuje da će se minimalna plaća primjenjivati od 1. lipnja, a tako je uređeno na zahtjev socijalnih partnera, kako bi im se dalo vrijeme da provedu kolektivno pregovaranje«, rekao je Mrsić.Podsjetio je da su sindikati u tekstilnoj i drvnoj industriji sami tražili manji minimalac za te djelatnosti, kako bi sačuvali radna mjesta.»Ne vidim razloga da se osporava provedba zakona. U ovih mjesec dana očekujemo intenzivne pregovore i u graditeljstvu, u kojem i druge plaće ovise o visini minimalca. Ostavlja im se mjesec dana da sjednu za stol, a kakvi će biti ishodi, vidjet ćemo«, rekao je Mrsić, te dodao da »ne vidi razloga za buku i zabrinutost«. (Hina)

Planirano odgađanje primjene nove minimalne plaće, očiti je ustupak poslodavcima nezadovoljnima njenom korekcijom. I to veliki ustupak, s obzirom da se odavno znaju parametri izračuna minimalne plaće i u, konačnici, njen iznos za ovu godinu. Neslužbeno se može čudi kako je poslodavima i odgađanje do lipnja prekratak rok za usklađivanje pa su zatražili da se korekcija obavi s prvim danom srpnja. Mogućnost da im želja bude udovoljena, još uvijek postoji. Poslodavci su, i prije no što su pregovori o minimalnoj plaći započeli sredinom prošle godine tvrdili kako će njeno povećanje zatvoriti 50 tisuća radnih mjesta u radno-intenzivnim djelatnostima. Prijetnju zatvaranjima radnih mjesta ponovili su i uoči stupanja novog zakona na snagu. U tijeku pregovora o samom zakonu, vlada im je izišla ususret. Iako se najavljivalo da s novim zakonom neće više biti mogućnosti propisivanja sniženog minimalca, od toga se odustalo pa poslodavci i sindikati, iznimno, kolektivnim ugovorom mogu dogovoriti niži iznos minimalne plaće od propisanog. Iznos te snižene plaća »ne može biti manji od devedeset pet posto iznosa propisanog uredbom«. Drugim riječima, ako je propisani minimalac 2.984,78 kuna sniženi minimalac može iznositi 2.835,5 kuna. No, taj iznos poslodavci trebaju dogovoriti sa sindikatima što im je, očito problem. 

Osnovica za plaću

Muči ih, primjerice, i činjenica da će u nekim djelatnostima, poput graditeljstva, rastom minimalne plaće svim radnicima u djelatnosti porasti primanja. Kolektivnim ugovorom u toj djelatnost, naime, minimalac je utvrđen kao osnovica za izračun plaće.

Minimalna plaća za ovu godinu trebala bi se primjenjivati najdulje šest mjeseci. No, tko zna. Iz zakona je, amandmanom, izbačena odredba prema kojoj bi se iznos minimalca za narednu godinu trebao donositi u vrijeme donošenja proračuna. Njena visina i dalje će se donositi uredbom vlade, na prijedlog ministra rada, a nakon obavljenih konzultacija sa socijalnim partnerima. Visina minimalca, pak, ne može biti utvrđena u iznosu nižem od iznosa minimalne plaće u prethodnoj godini.