Oko 70 posto poslodavaca ne zna da postoje mjere za poticanje zapošljavanja žrtava nasilja, a među onih 30 posto koji znaju, većina ih ne koristi poticaje jer je procedura komplicirana, kazala je Tolle
ZAGREB Iako je ekonomsko nasilje već dvije godine zakonski definirano kao poseban oblik nasilja u obitelji, do sada nije registriran, a kamoli procesiran, ni jedan slučaj ekonomskog zlostavljanja. Razlog je taj što država nije definirala mehanizme i načine primjene ove zakonske odredbe, ne zna se čak kako se i kome ekonomsko nasilja prijavljuje – čulo se na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, održanoj u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava danas (22. rujna).
Vladu i njezine institucije predstavnice civilnih udruga kritizirale su i zbog toga što važna, prije nekoliko godina donesena mjera pomoći žrtvama nasilja – njihovo zapošljavanje – ne funkcionira. Tijekom protekle godine, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, radno mjesto je dobila samo jedna žena-žrtva obiteljskog nasilja, a od kada je na snazi Vladina strategija poticaja zapošljavanja, zaposlene su ukupno četiri žene zlostavljane u obitelji.
– Oko 70 posto poslodavaca ne zna uopće da postoje mjere za poticanje zapošljavanja žrtava nasilja, a među onih preostalih 30 posto koji znaju, većina ih ne koristi poticaje jer kažu da je procedura njihova dobivanja jako duga i komplicirana, kazala je Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće.
Performans na Trgu
Forum žena SDP-a Zagreba, Ženska inicijativa HNS-a Zagreba i Forum mladih SDP-a Zagreba danas će u 11 sati na Trgu bana Jelačića performansom »Stop nasilju nad ženama« obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Nasilje u obitelji se ne smanjuje
Broj slučajeva obiteljskog nasilja u Hrvatskoj se ne smanjuje. U 2010. bilo je 18 ubojstava u obitelji, a samo u prvih šest mjeseci ove godine osam. Zahtjeva za policijskom zaštitom zaprimljeno je u prvoj polovini 2011. gotovo deset tisuća, kazneno je prijavljeno 408 počinitelja, a od 531 žrtve obiteljskog nasilja – 82 posto su bile žene.
Žene su najčešće žrtve nekoliko oblika nasilja istodobno – tjelesnog, psihičkog, ekonomskog. Nasilje dugo trpe, prosječno deset godina, pa tek onda zatraže pomoć – nalazi su istraživanje koje je provela psihologinja dr. Darja Maslić-Seršić među 240 žrtava obiteljskog nasilja. Dvije trećine žrtava trpi tjelesne posljedice, od kojih je 25 posto težih, a sedam posto trajnih.
Žrtve ekonomskog nasilja u obitelji često su i djeca. Polovina nasilnika koji ekonomski zlostavljaju majku, isto čini i djeci – uskraćuje novac potreban za dječje osnovne potrebe.
– Ekonomsko nasilje je često, ali je još uvijek slabo prepoznato i rjeđe se prijavljuje, istaknula je Gordana Sobol, SDP-ova zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost.
Iako su ekonomskom nasilju izvrgnute sve žene, bez obzira na obrazovanje i radni status, zaposlene ili radno aktivne žene lakše se mogu suprotstaviti nasilju te zaštititi sebe i djecu. Stoga je pomoć u zapošljavanju najbolja potpora i pomoć žrtvama nasilja – poručeno je sa skupa u Saboru.
