Neke kompanije koje posluju na domaćem tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih »poreznih oaza« kako bi platile manji porez.
Ako se ostvari plan Europske komisije da zemlje članice Europske unije u budućnosti razmjenjuju informacije o poreznim olakšicama koje dodjeljuju pojedinim tvrtkama, i Hrvatska bi mogla biti detaljno informirana koriste li neke kompanije koje posluju na domaćem tržištu registraciju u nekoj od europskih »poreznih oaza« kako bi platile manji porez.
Otkako je taj slučaj dospio u javnost, Juncker je u više navrata nastojao opravdati takvu praksu – koju ne primjenjuje samo Luksemburgu – činjenicom da EU nema ujednačene porezne poreze. Zadužio je zato povjerenika za ekonomske i financijske poslove Pierrea Moscovicija da pripremi prijedlog direktive kojom bi se omogućila automatska razmjena informacija o poreznim rješenjima. Detalji bi mogli biti poznati do kraja godine, no sam je Moscovici u intervjuu za France 24 kazao da smatra da bi se na taj način obeshrabrilo velike kompanije da koriste kanale za plaćanje praktički simboličnih stopa poreza u pojedinim zemljama.
Na pitanje »bježe« li tvrtke i iz Hrvatske u europske »porezne oaze« i na taj način smanjuju prihode proračuna, bivša ministrica kaže da je, s obzirom na sadašnju regulativu u EU, to teško procijeniti, ali da sigurno ima tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, a registrirane su u porezno povoljnijim državama. No, ističe Dalić, treba pošteno priznati da manji porezi nisu jedini razlog zbog kojeg se odlučuju na registraciju vani, nego da su to često i hrvatska administracija, komplicirane procedure i loša poslovna klima.
Bivša ministrica financija i potpredsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun Martina Dalić kaže da je sama inicijativa još uvijek daleko od konkretnog prijedloga o kojem bi mogle raspravljati države članice te podsjeća da je, na primjer, inicijativa o jedinstvenoj naplati poreza na dobit stara skoro 15 godina, ali sam prijedlog direktive još nije gotov.
– Od početka 2000-ih raspravlja se o toj inicijativi, ali nikada nije pretvorena u direktivu uz objašnjenje kako bi štetila novim članicama jer većina multinacionalnih kompanija ima sjedišta u starim članicama, gdje bi onda plaćale porez na dobit. Međutim, ova nova inicijativa ipak će možda teže proći u starim članicama jer one imaju puno kompliciraniji porezni sustav i manje su usklađene s europskim propisima od novih članica. Primjerice, porezne olakšice koje daje Hrvatska kroz Zakon o poticanju ulaganja u potpunosti su usklađene s europskim pravilima i mi ne bismo imali nikakvih problema ako bi prijedlog Komisije bio usvojen, ističe Dalić. Svoju tvrdnju o otporu starih članica, argumentira činjenicom da su se neke od njih i dosad najviše protivile razmjeni podataka o štednji građana ili su, pak, vrlo sporo odgovarale na zahtjeve poreznih vlasti da dostave neke informacije. Dalić dodaje da ono što se događa s plaćanjem poreza u Luksemburgu, pa i nekim drugim članicama, nije zapravo nikakva novost, nego upravo posljedica tih izuzetaka koje imaju stare članice. Ako bi nova inicijativa zaživjela, ona bi za Hrvatsku u najmanju ruku bila neutralna, čak i ako ne bi donijela neke posebne koristi.
