ZAGREB  – Građani Hrvatske od sljedeće godine možda ipak neće plaćati porez na imovinu, nego će i dalje za  svoje stanove i kuće plaćati komunalne naknade, a na vikendice porez na kuće za odmor. Iako  se dosad spominjao 1. siječanj sljedeće godine kao datum uvođenja poreza na imovinu čini se da ipak postoji mogućnost odgode od godinu dana. Političku odluku o tome uskoro bi trebao donijeti Uži kabinet Vlade, a mogućnost da  Hrvatska porez na imovinu ne uvede već  za dva mjeseca najavio je jučer sam ministar financija Slavko Linić gostujući u emisiji Hrvatskog radija Poslovni tjedan.    

Javna rasprava

Na pitanje hoće li  država od 1. siječnja uvesti porez na imovinu, ministar je odgovorio da će »o tome političku odluku donijeti Vlada«.

– Svi modeli su pripremljeni, Zakon je upućen na Uži kabinet i taj je porez moguće uvesti i primijeniti od 1. siječnja sljedeće godine. Hoće li se taj porez uvesti od sljedeće godine ili ćemo ga prolongirati za godinu dana odlučit će Vlada, kazao je ministar Linić. 

Ukoliko Uži kabinet Vlade, u kojem su uz premijera i potpredsjednici, odluči da  se porez na imovinu uvodi od sljedeće godine javna rasprava o zakonu, pojasnio je ministar, može započeti već za dva tjedna.

Iako se činilo da je uvođenje poreza na imovinu od sljedeće godine gotova stvar, s tim da je postojala opcija da se uvodi u fazama, naši  sugovornici iz Vlade priznaju da se još uvijek važe je li s obzirom na sadašnju situaciju najbolji trenutak za uvođenje tog poreza. 

Ministarstvo nikada nije otkrilo model poreza na imovinu niti stopu po kojoj bi se on naplaćivao, tek su najavljivali da će se on plaćati na vrijednost nekretnine i da za kuće i stanove u kojima vlasnici žive taj porez neće biti veće opterećenje od komunalne naknade, dok će ga puno jače »osjetiti« oni  čije nekretnine nisu u funkciji, a među njima su i banke.

– Vlada ne dvoji hoće li tog poreza biti ili ne. On će se svakako uvesti jer ni Europska unija ne poznaje komunalnu naknadu nego porez na imovinu. Pitanje je samo hoće li se stvari promijeniti za dva mjeseca ili tek za godinu i dva mjeseca. Javnosti će to postati uskoro poznato i ako odluka bude da se porez uvodi 2014. godine neće to biti zato što je Vlada popustila onima koji su gomilali imovinu, nadali se špekulativnoj zaradi, nego zato što misli da je možda bolje počekati godinu dana, kaže naš sugovornik iz Vlade.

Oprez u Banskim dvorima ne čudi s obzirom da bi bilo kakvo povećanje poreznog opterećenja za građane bilo teško prihvaćeno u situaciji kad gospodarska situacija sugerira da će stanje kućnih budžeta većine obitelji u siječnju sljedeće godine biti i teže nego što je trenutno, dok bi eventualni oporavak u 2013. godini nudio nešto bolju situaciju na početku 2014. godine kada će Hrvatska već biti članica EU-a. Uz to, od sljedeće godine u Hrvatskoj se uvode i fiskalne blagajne, što znači dodatni posao za Poreznu upravu, u kojoj neće biti većeg broja novozaposlenih, pa  bi uvođenje poreza na imovinu s istim datumom bio veliki pritisak na tu službu.

Tema za izbore

Nije nevažna ni činjenica da se sljedeće godine u svibnju održavaju lokalni izbori i da bi porez na imovinu, koji bi se počeo naplaćivati nekoliko mjeseci ranije, bio jedna od središnjih tema  predizborne kampanje. Kako će Vlada dati samo okvire, a lokalne vlasti, koje će ubirati prihod od tog poreza, odlučivat će o tome koju će stopu u zadanom rasponu primjenjivati, ne bi čudilo, priznaje naš sugovornik iz Vlade, da se zbog potreba kampanje odluče  podilaziti biračima i odaberu stopu koja  bi mogla ugroziti njihove financije. Uz to, birači bi na lokalnim izborima, ukoliko porez na imovinu koji će plaćati bude veći od komunalne naknade makar i za nekoliko desetaka kuna mjesečno, mogli dodatno kazniti stranke vladajuće koalicije koje će ionako stradati jer njihova Vlada na nacionalnoj razini građanima uvodi novi porez. Sve to će na kraju utjecati na Vladinu odluku hoće li porez na imovinu, kako je bilo najavljeno, uvesti od 1. siječnja sljedeće godine ili će se ipak odlučiti za jednogodišnju odgodu.

O tome hoće li se odgoditi uvođenje poreza na imovinu ovisit će i provedba plana da se dodatno rastereti gospodarstvo, odnosno da se smanje doprinosi za zdravstvo koji su u ovoj godini pali sa 15 na 13 posto. Najave Ministarstva financija  govorile su da bi uvođenje poreza na imovinu donijelo više novca za  financiranje zdravstva na lokalnoj razini što bi omogućilo da se i u sljedećoj godini reže zdravstveni doprinos. Kako se  i porez na imovinu i eventualno smanjenje doprinosa moraju ukalkulirati u lokalne i državni proračun, Vlada će odluku morati donijeti najkasnije do sredine studenoga, a neke informacije govore da bi to moglo biti već ovog tjedna.