Vozači su u šest mjeseci ove godine platili 198,4 milijuna kuna kazni zbog prekršaja u prometu, dok je u istom razdoblju lani država ubrala oko 122,2 milijuna kuna. Ti prihodi čine 60 posto svih prihoda od kazni
ZAGREB Dok se Ministarstvo financija bori da porezne prihode u ovogodišnjem proračunu »nagura« na prošlogodišnju razinu, a posebice je to teško s prihodima od PDV-a koji su u srpnju i kolovozu počeli pokazivati znake oporavka nakon polugodišnjeg pada, naplata kazni u prvom je polugodištu naprosto procvjetala, i to zahvaljujući kaznama za prometne prekršaje.U prvih je šest mjeseci ove godine država, pokazuje izvješće o izvršenju proračuna, ubrala 326,226 milijuna kuna kazni i ostalih upravnih mjera, što je čak 30 posto više nego lani. I dok se bilježi pad prihoda od naplaćenih kazni za carinske, porezne prekršaje i devizne prekršaje, pa čak i naplata novčanih kazni u kaznenom postupku, država je za čak 62,33 posto povećala prihod od naplate kazni za prekršaje u prometu.
Lani su vozači u prvih šest mjeseci platili 122,217 milijuna kuna kazni zbog prekršaja u prometu, dok je u istom razdoblju ove godine država ubrala 198,4 milijuna kuna. Tako su prihodi od kazni za prometne prekršaje u prvih pola godine činili čak 60 posto svih prihoda od novčanih kazni što ih država naplaćuje, dok je lani taj udio bio oko 45 posto.
Pravila o diskontu
Odluka Ministarstva pravosuđa da predloži izmjene zakona po kojima se onima koji na licu mjesta plate kazne, »oprosti« polovicu propisanog iznosa, a da oni koji je plate u zakonskom roku određenom odlukom o kazni plate tek 75 posto tog iznosa, očito se pokazala kao pun pogodak kad su proračunski prihodi u pitanju. Uz popust koji država daje na plaćanje kazni, Hrvatima očito i primjena i poštovanje zakona bolje sjedaju. Uz to ta je mjera smanjila i broj prigovora na izrečene kazne i priljev predmeta na prekršajne sudove. Pravila o »diskontu« vrijede od srpnja prošle godine i, kako su nam kazali u Ministarstvu pravosuđa, prema pokazateljima u prvoj godini primjene izmijenjenog Prekršajnog zakona kojim je omogućeno umanjenje kazne, »može se zaključiti kako su navedeni podaci o boljoj naplati kazni, upravnih mjera i kazni za prometne prekršaje rezultat spomenutih izmjena Prekršajnog zakona«.
Iako je Hrvatska javnost »zatrpana« istragama i pričama o istragama zbog počinjenih kaznenih dijela, posebice onih koje se tiču korupcije i mita, u kaznenim je postupcima naplaćeno nešto više od 14 milijuna novčanih kazni, što je čak 2,75 posto manje nego lani. Čak 14 puta više »zaradila« je od kazni za prometne prekršaje. Uz to gotovo su zanemarivi iznosi koji su naplaćeni zbog prekršaja trgovačkih društava, odnosno privrednih prekršaja. U prvih šest mjeseci ove godine država je naplatila tek 216 tisuća kuna kazni zbog privrednih prekršaja (80 posto manje nego lani), što je čak 918 puta manje nego što su platili vozači zbog prekršaja u prometu.
Tako podaci kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa kažu da je u tih godinu dana (srpnja 2013. – srpnja 2014.) za čak 120 posto porastao broj naplaćenih kazni iz nadležnosti MUP-a kad su u pitanju prometni prekršaji. Tako je u tom razdoblju čak 230 tisuća građana bilo spremno platiti kaznu na licu mjesta, u odnosu na 102 tisuće koje su to učinile u 12 mjeseci koji su prethodili popustu što ga država daje na uredno plaćanje kazni. Zbog toga je pao i broj prekršajnih naloga iz nadležnosti MUP-a i to za 21 posto, a u prvoj godini promijene zakona bilo ih je gotovo 259 tisuća. Za čak trećinu pao je i broj prigovora na prekršajne naloge, pa su se ti prigovori spustili ispod sto tisuća, jer mogućnost da se za prometni prekršaj plati kazna uz diskont očito je umanjila motive da se dokazuje da tog prekršaja nije ni bilo.
Rasterećni sudovi
– Prema dosad prikupljenim podacima, sami prekršajni sudovi naplatili su u istom razdoblju (srpnja 2013. – srpnja 2014.) za trećinu veći iznos prekršajnih kazni nego u istom razdoblju godinu ranije, odnosno 96 milijuna kuna i to kroz 55,5 tisuća predmeta u kojima je kazna plaćena dobrovoljno i u roku za plaćanje i 56,5 tisuća predmeta u kojima je kazna naplaćena prisilno putem FINA-e, poručuju iz Ministarstva pravosuđa i napominju da se radi o nepotpunom podatku, jer svi prekršajni sudovi još nisu u mogućnosti prikazati sve naplate.Sve to u konačnici je, kažu u Ministarstva pravosuđa, dovelo i do smanjenja priljeva predmeta na prekršajnim sudovima. Tako je u razdoblju prve godine primjene izmijenjenog Prekršajnog zakona broj novih predmeta pao za trećinu, pa ih je bilo 214 tisuća, dok je godinu dana ranije prekršajne sudove zatrpalo 320 tisuća novih predmeta.
