Obojica su dozvole za gradnju dobili jer su prijavili gradnju hotela, odnosno planinarskog doma, što je dozvoljeno u inače negrađevinskom području. Niti jedan od njih u svojim objektima nije pokrenuo »biznis« pa je jednome ostala privatna rezidencija, drugome vikendica, a država ih nije provjerila
Planinari bez kućice
Prema odgovoru pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, Koraljke Vahtar-Jurković našem listu, Vidošević je 2005. godine na negrađevinskom zemljištu u Hlevcima između Ravne Gore i Skrada dobio lokacijsku i građevinsku dozvolu za gradnju planinarske kuće.
– Lokacijska dozvola izdana je temeljem za to područje tada važećeg prostornog plana Općine Delnice, prema kojem je izvan građevinskog područja bilo moguće graditi, između ostalih, sportske, zdravstvene i rekreacijske objekte, primjerice planinarske kuće, lovačke domove i slično. Izmjene i dopune te dozvole dobivene su u studenom 2006. godine, a u srpnju ove godine za predmetnu je građevinu naša ispostava u Delnicama izdala uvjerenje za uporabu, napominje pročelnica.
Planinarska kuća je, pritom, »objekt otvoren povremeno, po najavi, kojeg otvara osoba imenovana od upravljača, ili koja posuđuje ključ planinarima«. Objekt u vlasništvu fizičke osobe, pritom, »može postati planinarski objekt samo ako fizička osoba potpiše poseban ugovor sa Savezom, prizna povlastice planinarima i pridržava se pravilnika«.
Kulmerovi dvori
Dakle, planinarski dom, kuću, što god, možete sagraditi kao takve, ali dok god s planinarima ne potpišete ugovor, planinarima se ne morate baviti. Sagradite li hotel, rekreacijski centar ili kakav zdravstveni wellness na zemljištu predviđenom isključivo za takve objekte, djelatnost ne morate i ne možete početi obavljati dok objekt ne kategorizirate pri Ministarstvu turizma, odnosno lokalnim uredima za turističku djelatnost. Ako to nikad ne učinite, zauvijek u takvoj investiciji možete uživati sami. I tako na pet, šest hektara goranske šume, ili u Parku prirode Medvednica.
Upravo se u tom parku smjestio dom Todorićevih, građen kao hotel. Todorić je 2006. godine dovršio obnovu Kulmerovih dvora, dvorca iz 19. stoljeća, zahvaljujući građevinskoj dozvoli izdanoj za gradnju hotela, u parku prirode u kojem je gradnja privatnih rezidencija zabranjena.
Nitko u državi, nakon što se u posebnim negrađevinskim zonama objekt sagradi, ne kontrolira koristi li se on namjenski. I nitko ne može natjerati vlasnika takvog objekta da ga koristi za ono za što je, na papiru, sagrađen
Kategorizaciju nije nikad zatražio, a Zagreb je 2008. godine izvijestio kako to jest hotel jer »odmah na ulazu desno, na prostoru predviđenom za recepciju, postoji recepcija, a ako objekt ne ispunjava namjenu za koju je dobivena građevinska dozvola, to onda provjerava Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva«.
Pitali smo – ne provjerava, niti ima ovlasti da nekome dozvolu poništi, i objekt ukloni ukoliko se on ne koristi namjenski, a pogotovo ne može vlasnika natjerati da obavlja djelatnost u za to sagrađenom objektu. Dozvolu za gradnju hotela, planinarskog doma i bilo koje druge ugostiteljsko-turističke zgrade može dobiti bilo tko ako ispunjava zakonom propisane uvjete, kažu u Ministarstvu.
Nakon što se zgrada izgradi, u njoj se pokreće gospodarska aktivnost, a obavlja li se ona bez odobrenja, rad na crno prelazi u nadležnost Državnog inspektorata i turističke inspekcije, poreznih inspektora i tako dalje. Ako djelatnosti nema, ne događa se ništa.
