Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. studenoga 2019.
Propusti kompanije

Pomorac koji je plovio na Bourbonu: 'Taj brod je bio groblje, tvrtka je štedjela na svemu'

Foto Facebook
Foto Facebook
Autor:
Objavljeno: 5. listopad 2019. u 22:42 2019-10-05T22:42:00+02:00

Kako kaže, nekompetencija i štednja dovele su do tragedije koja se dogodila u Atlantiku: 'Uvjeti su postali jako loši, ne samo na tom, nego na brojnim brodovima tvrtke'

Dubrovački dnevnik razgovarao je s pomorcem iz Dubrovnika koji je godinama radio za Bourbon, tvrtku u čijem je vlasništu tegljač Bourbon Rhode, koji je potonuo u uraganu Lorenzo usred Atlantika. Vlasti Martiniquea prekinule su potragu za nestalim pomorcima, među kojima je šibenski kapetan Dino Miškić, uz još šest drugih članova posade.

U tjedan dana potrage spašena su tri mornara iz Ukrajine, a pronađena su četiri mrtva tijela. Dubrovački pomorac, koji je ostao anoniman, slaže se da su propusti kompanije doveli do ove tragedije.

On je u kontaktu sa svojim kolegama pomorcima i uvjereni su u jedno – propusta je zasigurno bilo, a dio njih je iznio za Dubrovački dnevnik. Kaže, intencija je skrenuti pozornost na pitanja koja bi se trebala postaviti u ovom slučaju, a kojih, slažu se njegovi kolege, itekako ima.

Standardi pali na najniže grane

„Bourbon je tvrtka koja ima jako puno 'branch officea', a Bourbon Norway je daleko ispred svih. Pomorci iz istočne i jugoistočne Europe koji rade za Bourbon okupljeni su oko Bourbon offshore Greenmara, čije je sjedište prije bilo u Švicarskoj, gdje su ljudi daleko ozbiljnije pristupali poslu, a potom je prebačeno na Mauricijus, afričku otočnu državu. Imao sam ponudu ići dolje za kapetana, što sam odbio zato što sam procijenio kako to nije pametno s obzirom kako su standardi zaista pali na najniže moguće grane,“ tvrdi dubrovački pomorac.

Kako kaže, naftna kriza koja traje posljednjih nekoliko godina napravila je svoje, štedjelo se na svemu, pa i na onome na čemu se nije trebalo štedjeti. Sve to rezultiralo je odlaskom kvalitetnog stručnog kadra, otkazima, smanjenjem plaća, otkazivanjem ugovora, nezadovoljstvom ljudi. Kako kaže, nekompetencija i štednja dovele su do tragedije koja se dogodila u Atlantiku.

„Uvjeti su postali jako loši, ne samo na tom, nego na brojnim brodovima tvrtke, a ljudi koji su dolazili raditi na te brodove bi odustajali vrlo brzo i govorili kako se tu više nikada neće vratiti. Pod takvim uvjetima brod ne može dobro funkcionirati. On mora imati konstantnu posadu, dobre uvjete i onda sve funkcionira,“ kazao je.

To mora ostaviti posljedice na brod

Cijeloj situaciji, tvrdi, nikako nije pomogla ni činjenica što je potopljeni Bourbon Rhode desetak godina proveo u Nigeriji, najkorumpiranijoj zemlji svijeta.

„To mora ostaviti posljedice na brod, primjerice dijelovi se jako teško dobivaju, posebno nakon naftne krize koja traje oko pet godina. To je toliko korumpirano, tolika katastrofa. Siguran sam kako je održavanje broda u tom periodu bilo jako loše.

Kad je kriza uzela najviše maha, kad brodovi nisu imali posla, stavljali su se na 'mrtvi vez'. Dakle, brod se veže i stavlja u 'claster'. Tu bude 10,15 brodova koji 'leže' u nekom afričkom portu mjesecima ili godinama, bez održavanja i pod takvim uvjetima propadaju,“ opisuje dubrovački pomorac.

Kako pojašnjava ovaj pomorac, nakon 10 godina rada po Nigeriji u kojoj cvjeta korupcija, nakon čega je išao na 'mrtvi vez', brod 'Bourbon Rhode' sasvim sigurno nije bio u dobrom stanju.

Je li brod prošao potrebne testove?

Ovog ljeta su se, pojašnjava, pojavile naznake oporavka offshore sektora od krize i brodovi su se počeli reaktivirati, vaditi se s 'mrtvog veza', stavljati u najam. A prije davanja u najam, potrebno ga je što prije dovesti u red.

Pokrenuta peticija

"Molimo da potpišete peticiju za nastavak potrage za našim kapetanom Miškićem i članovima posade, koju tvrtka Bourbon želi obustaviti", objavljeno je u Facebook grupi 'Bourbon Rhode Rescue' na kojoj je peticija podijeljena.

U trenucima pisanja ovog teksta broji više od 11.000 potpisa, a broj konstantno raste.

Peticiju možete potpisati OVDJE.

Kako kaže dubrovački pomorac, brod se uvodi u red tako što ga se šalje u 'dry dock' (remont). Menadžment broda (kapetan, prvi časnik palube, kapo i prvi časnik stroja) rade listu poslova za remont koje je potrebno izvršiti da bi se brod doveo u adekvatno stanje. Ta lista se šalje tehničkom odjelu u firmu koji je treba odobriti. Postavlje se pitanje koliki je postotak tih poslova zapravo i odrađen.

Nakon odrađenih poslova u škveru, brod ide na testne vožnje tj. 'sea trail'. U konkretnom slučaju postavlja se pitanje je li brod prošao 'sea trial' što označava testove i ozbiljnu proceduru koju brod treba proći svaki put nakon remonta strojeva.

„Dakle, ide na testove gdje se ide do maksimalnih opterećenja s glavnim strojevima, s bočnim potiskivačima… Tom poslu treba pristupiti dosta ozbiljno i odgovorno, posebno kad se ide preko oceana, što je ovdje bio slučaj.

Postavlja se pitanje je li tehnički nadzornik to napravio. Naime, on raspolaže s budžetom kojeg je dobio od svog nadređenog. Kako bi se brod alavije sredio, treba uložiti velike pare, no oni uglavnom nastoje svesti troškove na minimum i samo ušminkati brod kako bi što prije krenuo u plovidbu odnosno kako bi što prije počeo donositi profit,“ izjavio je pomorac.

Stalno su kalkulirali oko goriva

Prema njegovim iskustvima, plaćanje goriva u Bourbonu uglavnom je išlo s određenim kalkulacijama. Uvijek se plaćanje, kad brod nije pod najmom odnosno kada plaćanje nije obveza naftne kompanije, kako kaže, vršilo s kalkulacijom i svodilo na minimum. Međutim, upozorava kako upravo traje sezona uragana na sjevernoj hemisferi i kako ih trebalo izbjeći, pa makar to značilo dulji put i više potrošenog goriva. Podsjetimo upravo je uragan potopio 'Bourbon Rhode'.

„Sezona uragana traje od lipnja do studenog. Dakle, u sezoni smo od uragana na sjevernoj hemisferi; što se ide južnije, veća je sigurnost za pomorce. No, to iziskuje više milja i više goriva. Koliko su oni imali goriva u trenutku potonuća? Prema podacima koji se spominju u javnosti, imali su ga dovoljno.

No, to je područje zbog uragana trebalo izbjegavati, makar ostali bez goriva. Došli bi tegljači po njih i izbjegao bi se ovaj ishod,“ kaže pomorac. Sudeći prema transkriptu koji je jučer izašao u javnost, pretpostavlja kako posada potopljenog 'Bourbon Rhodea' zapravo nije ni znala kako ulaze u uragan.

Čini mi se da nisu bili svjesni da ulaze u uragan

„Kapetan je kompaniju kontaktirao preko Inmarsat C (Marlink SSAS) sistem radija. Primarni sistem komunikacije je Vsat, sekundarni FBB, bez čega su oni ostali. Postavlja se pitanje je li taj problem s komunikacijom postojao i prije ili se dogodio zbog nevremena, kad su oni već ušli u nevrijeme.

U transkriptu, kad govori kako su veliki valovi i kako ne mogu spustiti splavove, on ne spominje kako su u uraganu ni ništa slično. Da su znali da idu uragan, okrenuo bi prema jugu, ne bi ulazili u to. Potrošio bi gorivo, netko bi ih doteglio, ali se ne bi potopili.

71381344_2428149333907261_1513777875063406592_o

Čini mi se kako oni uopće nisu bili svjesni kako ulaze u uragan jer tu komunikaciju nisu imali, a treći sistem komunikacije preko koje su izvještavali je zastario. Kod njega neke postavke treba prethodno ručno podesiti kako bi se dobivale potrebne obavijesti tako da je vrlo lako da u toj cijeloj preši nisu namjestili sve te postavke i dobivali pravovremene informacije,“ tvrdi dubrovački pomorac.

Ipak, pri tom se, kaže, nameće pitanje kako je moguće da nitko iz tvrtke nije pratio brod, s obzirom kako su morali imati plan puta sa svim točkama koje brod mora proći.

„S broda im se svakog dana šalje 'noon report', točno u podne, te javlja svoju poziciju, brzinu, distancu koju je prošao. Za očekivati je bilo da iz tvrtke prate kretanje broda, posebno u sezoni uragana. Da su ih pratili, mogli su ih upozoriti da idu u uragan,“ kaže pomorac.

Što je bilo s opremom?

Po medijima se, vezano uz pomorsku tragediju koja se dogodila, povlačilo i pitanje splavi za spašavanje. Kako kaže ovaj dubrovački pomorac, na svakom brodu ih s obje strane ima sasvim dostatno za ukrcati cijelu posadu te podliježu godišnjim servisima gdje se cijela splav treba temeljito pregledati.

„Splav se nalazi u plastičnim kontejnerima u kojima je komprimirana boca koja će napuhati splav na četiri metra dubine kad brod tone. Osim toga, postoji mehanizam, koji se zove HRU, koji će je presjeći na četiri metra dubine kada brod tone i ona će isplutati na površinu.

Ne ide s brodom u fondo. Ako HRU nije ispravan, ne može aktivirati splav. To je jedna mogućnost. Druga mogućnost je da se ona aktivirala, ali moguće je kako je otpuhana uslijed jakog vjetra. U teškom vremenu je sve to puno teže izvesti, stići je, uhvatiti, aktivirati,“ navodi pomorac.

Podsjeća i na to kako na brodovima postoje i termozaštitna odijela koja se odijevaju prilikom napuštanja broda koji sprečavaju pothlađivanje. Prema odredbama, brodovi koji konstantno rade u klimatski toplim predjelima ne moraju imati ta odijela, ali ako idu na oceansko putovanje, što je bio slučaj s 'Bourbon Rhodeom', moraju biti na brodu.

Zašto nisu bili u odijelima?

„Našli su ljude, nisu bili u odijelima, a ta odijela produljuju život unesrećenima dok su u moru. Neće čovjek preminuti brzo nego će dulje opstati na moru jer mu se tijelo neće pothladiti,“ kaže pomorac dodavši kako su odijela u crvenoj i narančastoj boji, a imaju i 'reflective tape' (svjetleću vrpcu) kako bi unesrećeni bili uočljivi u moru pod dnevnim svjetlom, ali i po noći.

Na brodu, kaže dubrovački pomorac, mora postojati i bova – 'EPIRB' koja se nalazi visoko na plovilu kako je ne bi odnijelo more i koja se nosi u slučaju napuštanja broda.

Svrha bove je, pojašnjava pomorac, da satelitskim putem odašilje i daje signal unesrećenih, koja je spojena na isti mehanizam kao i splavi. Kako kaže, nigdje nije navedeno kako se pronašao EPIRB. Prema njegovim riječima, čak i da je bovu odnijelo more, ona se morala aktivirati i morala bi se pronaći.

71109362_2428149607240567_4188198240132268032_o

„Ta bova daje signal satelitu, a on daje signal središnjici za traganje i spašavanje. Uzimanje te bove prilikom napuštanja broda je jedna opcija. Druga opcija odnosi se na mali nož unutar te bove koji se na četiri metra dubine aktivira kada brod tone, presječe je, jednako kao i kod splavi.

Dakle aktivira se i u tom slučaju, ako se nije uspjela uzeti. U svakom slučaju, ako je postojala na brodu, bova se u ovom slučaju trebala aktivirati i morala je biti pronađena, no nigdje se ne spominje da se to dogodilo,“ tvrdi pomorac.

Brod je bio u jako lošem stanju

Naposljetku, dubrovački pomorac koji je plovio za 'Bourbon' tvrdi kako posljednji izvještaj o tehničkom stanju broda ('technical report'), navodi i brojne nedostatke na plovilu prema kojem je, kaže pomorac, ono bilo 'groblje'.

„Tu je naveden 'mali milijun' stavki koje na brodu treba popraviti, primjerice kako filteri usisa mora i ventili zahtijevaju kompletno sređivanje te kako mogu propustiti, kako i jedna i druga makinja trebaju kompletno sređivanje, a nepropusna vrata su također zahtijevala popravke. Ta vrata, dakle, drže da voda ne ulazi; ako poplavi jedan dio broda, da ne poplavi cijeli.

Očito su bila u jako lošem stanju, kad se ovo dogodilo,“ izjavio je dubrovački pomorac koji kaže kako u obzir treba uzeti i to kako spašeni ne čine menadžment broda niti predstavljaju časnički kadar pa se postavlja pitanje koliko će i svjedočenja oko tragedije koja se dogodila biti relevantna s obzirom na to kako samo netko časničkog staža može znati što je sve prethodilo tragediji.

„Jako me pogodilo sve ovo što se dogodilo. To su moji kolege. Radio sam na vrlo sličnom brodu te tvrtke. Tamo sam mogao biti ja. Ne želimo da se to sutra još nekome dogodi,“ zaključuje emotivno za Dubrovački dnevnik.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.