Nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u potpunosti je zaustavio isplatu kredita od 35 milijuna kuna tvrtki Digitel. Odlučeno je to u srijedu kasno poslijepodne na višesatnoj sjednici nadzornog odbora, potvrdilo nam je više članova tog tijela. Odluka je, tvrde naši izvori, donesena jednoglasno i na upravi banke je sada da raskine ugovor o kreditu koji je već sklopila s Digitelom.

Banka je kredit odobrila u prosincu i za njega nije trebala odobrenje nadzornog odbora jer je iznos bio manji od pet milijuna eura nego je početkom siječnja tek izvijestila članove nadzornog odbora o svim odobrenim kreditima, pa tako i onom o Digitelu. U paketu s kreditom HBOR-a išao je i kredit Reiffeisen banke u istom iznosu i oba su trebala biti potrošena za podmirivanje obveza Digitela. Najveće obveze Digitel ima baš prema RBA s osnove ranije odobrenih kredita. Članovima nadzornog odbora u oko je upalo to da je kredit osiguran nekretninom na koju su već upisane hipoteke i to u iznosu većem od vrijednosti te nekretnine i tražili su dodatno izvješće. Nakon tih informacija  na sjednici nadzornog odbora odlučeno je da isplate kredita ipak neće biti. Nadzorni odbor tako je poništio odluku HBOR-a, ali i pokazao da nema povjerenje u službe i rad HBOR-a, a posredno ni u čelništvo banke. Na pitanje znači li to i smjenu predsjednika uprave HBOR-a naši sugovornici odgovaraju da o imenovanju čelnog čovjeka odlučuje Vlada, odnosno da u takvim slučajevima konačno presuđuje premijer Zoran Milanović. Napominju da nije nevažno ni što će reći partneri iz HNS-a, ali priznaju da nakon ovoga s puno više sumnje pratiti rad HBOR-a.

Naš je posao da nadziremo rad te banke, ali znači li to da moramo provjeravati baš svaki kredit koji oni odobre ili se moramo pitati je li ope odobren kredit za koji nema dovoljno osiguranja da novac neće biti bačen u bunar. S druge strane HBOR nikada nije spreman riskirati kad je u pitanju financiranje proizvodnje. Njegov je posao da podržava gospodarsku politiku Vlade, a ona je orijentirana na proizvodnju i izvoz, kaže nam jedan član Vlade.

HBOR kao i u dosadašnjim slučajevima o odluci svog nadzornog odbora ne želi otkrivati detalje.

– Kao i u svim ranijim odgovorima koje smo Vam dostavili vezano za društvo Digitel i ovaj puta Vas moramo izvijestiti kako nismo u mogućnosti dati odgovor na postavljen upit. HBOR posluje u skladu sa zakonskom regulativom i obveznici smo čuvanja bankovne tajne, slijedom toga ne možemo komentirati niti odobrene niti odbijene kreditne zahtjev te isto tako i ugovorne obveze, odgovorili su iz HBOR-a na naše pitanje može li raskidanje ugovora s Digitelom imati neke posljedice za tu banku.

Njihov odgovor sugerira i da bi između HBOR-a i dijela Vlade moglo doći do razmimoilaženja i kad je u pitanju mogućnost objave imena tvrtki koje su dobili njihov kredit. U srijedu je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio da će HAMAG objavljivati imena tvrtki koja dobiju kredit uz jamstvo te državne agencije, a na upit treba li objaviti i imena tvrtki koja su dobila kredit HBOR-a odgovorio je da smatra kako ti podaci ne bi trebali biti bankarska tajna.

Međutim, na naš upit kakav je njihov stav o objavi dobitnika kredita, iz HBOR-a podsjećaju da većinu svojih kreditnih programa provodi putem poslovnih banaka koje su također obveznice čuvanja bankovne tajne i da je tim bankama zaštita podatka klijenata jedna od najznačajnijih stavki poslovnog odnosa.

– Ovom prilikom bi podsjetili i na provedbu Modela A u 2010. godini kada je od HBOR-a također tražena objava popisa korisnika kredita te smo zbog velikog interesa javnosti u tom smislu zatražili i očitovanje i stav poslovnih banaka koje su sudjelovale u provedbi Modela, no njihov odgovor je bi negativan upravo iz razloga pridržavanja bankovne tajne, poručili su iz HBOR-a.