Učinjeno je to po nalogu Olivera Grbića koji je potpisom na naloge za ovu akciju napravio nešto što se nikada nije dogodilo u modernoj Hrvatskoj - naredio tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika
Bivši glavni ravnatelj policije Oliver Grbić u drugoj polovice prošle godine, pred same parlamentarne izbore, naložio je tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osam novinara. Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem te izlistima telefonskih kontakata, a formalni razlog Grbić je našao u izvidima oko curenja podataka tijekom istrage nad HDZ-om u slučaju Fimi medija.
Grbić je svojim potpisom na naloge za ovu akciju napravio nešto što se nikada nije dogodilo u modernoj Hrvatskoj. I dok se novinare tijekom ova dva desetljeća još tu i tamo nadziralo, ovo je prvi zabilježeni slučaj da je netko naredio tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika. Izvješće o ovoj akciji nikada nije predano DORH-u i USKOK-u. Međutim, dijelovi su ipak isplivali u javnost.
Prema informacijama Novog lista, koji su potvrđeni s najviših pozicija, sve je počelo nakon 15. srpnja prošle godine, kada je Večernji list objavio transkripte djelova iskaza bivše blagajnice HDZ-a Branke Pavošević. Državno odvjetništvo tada kurtoazno, kao i u nekoliko navrata prije toga, pokreće istragu zbog curenja informacija. No, tu istragu koristi tadašnji ravnatelj policije da za četiri novinarke i samog glavnog državnog odvjetnika zatraži mjere nadzora. Prvo je tražen ispis telefonskih kontakata, za što ne treba nikakav sudski nalog, a nakon toga je Grbić iskoristio pravni manevar i pozivajući se na članak 80. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji omogućava upotrebu tajnog praćenja »ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla«. To što nikakve druge radnje nisu niti poduzimane, Grbića nije smetalo. Pod nadzorom su tako, pored Bajića, bile i novinarke Večernjeg lista Marina Borovac, Ivana Jakelić i Marijana Zrinjski, koje su bile potpisane pod tekst o iskazu Branke Pavošević. No, pratnju je dobila i Ivanka Toma, također iz Večernjeg lista, koja s tim nije imala nikakve veze, ali joj je polje rada Državno odvjetništvo te pravosuđe u cjelini.
Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista koji je u međuvremenu otišao za glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova posebno je zanimljiv, a u neku ruku i komičan slučaj. Njega su naime po nalogu Grbića pratili u vrijeme dok se s njime ionako stalno nalazila ekipa određena za zaštitu nakon što je bio premlaćen od strane ljudi iz podzemlja. Uglavnom, policajci određeni za praćenje ovog novinara istovremeno su pratili i po dvojicu svojih kolega.
U rujnu te godine tekst s iskazom Branke Pavošević objavljuje i Jutarnji list, nakon čega Grbić mjere nadzora proširuje na još nekoliko novinara i urednika. Iz Jutarnjeg tako pod mjere dolazi glavni urednik Mladen Pleše te novinari Dušan Miljuš i Vanja Nezirović, a priključen im je još jedan član redakcije Večernjeg lista, Josip Bohutinski. Nadzor nad glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem nastavljen je kontinuirano, iako se znalo da takvo što nema uporišta u zakonima. Zajedničko svim nadziranim novinarima i urednicima bilo je to da prate aferu Fimi medija u svojim redakcijama. Za podsjetiti je kako je optužnica protiv Hrvatske demokratske zajednice, Ive Sanadera te još nekoliko članova HDZ-a u slučaju Fimi medija podignuta 9. prosinca prošle godine, znači par dana nakon što je ta stranka izgubila parlamentarnu vlast.
Ministarstvu unutarnjih poslova u studenom 2011. godine održan je i radni sastanak na kojem se raspravljalo o mogućnosti uhićivanja nekih od novinara koji su bili pod mjerama nadzora. Sam Karamarko, koliko je poznato, nije sudjelovao na radnom sastanku, što je na kraju možda bilo i ključno da se odustane od uhićenja novinara. Profesionalci iz policijskog sustava istaknuli su kako ne postoje dovoljne indicije za ikakva uhićenja novinara te da bi time izvrgnuli policiju velikim kritikama, kako u državi, tako i od strane Europske unije. Taj glas razuma je na kraju spasio novinare i urednike privođenja u policijske postaje.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista, u četvrtak, 13. prosinca 2012.
