Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1
Sutra: 3° 3° 1
24. siječnja 2020.
Hrvatska humanost

Pojedinci i kompanije lani darovali devet milijuna eura, najviše za zdravstvenu skrb

Foto/Darko JELINEK
Foto/Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 21. studeni 2019. u 15:01 2019-11-21T15:01:57+01:00

»Najviše daruju kompanije, a donacije ponajviše idu u neprofitni sektor, čak 66 posto«, ustvrdila je. Kada se govori o donacijama pojedinaca, Hrvati, rekla je Zorana Brozović, ponajviše daruju za pomoć u zdravstvenoj skrbi, oko 40 posto i marginaliziranim skupinama, oko 33 posto

ZAGREB – Oko devet milijuna eura za pomoć građanima stiglo je lani od 2623 donatora - pojedinci su najviše darovali za zdravstvenu skrb, a kompanije neprofitnom sektoru, podatci su iz godišnjeg izvještaja o stanju dobročinstva »Hrvatska daruje 2018.« koji je predstavljen u srijedu na okruglom stolu.

Analitičarka podataka o filantropiji iz zaklade Catalyst Balkans Zorana Brozović pojasnila je kako zaklada prati podatke o dobrotvornim akcijama od 2013. u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Hrvatskoj i Srbiji. Ti podaci ne uključuju donacije državnih institucija, kao ni primjerice donacije vjerskih institucija, dodala je.

Brozović je istaknula da je u Hrvatskoj distribucija sredstava prikupljenih u akcijama ujednačena, a ne centralizirana u glavni grad, zbog čega je izrazila osobito zadovoljstvo.

»U posljednje tri godine ne vide se velike oscilacije kada govorimo o prikupljenim donacijama. Lani smo zabilježili 2623 pojedinačne donacije kojima se prikupilo 8,9 milijuna eura«, rekla je.

Istaknuvši kako se zaklada bavi prikupljanjem informacija o pojedinačnim donacijama, iz izvora koji su im dostupni, rekla je da velik broj donatora želi ostati anoniman.

»Najviše daruju kompanije, a donacije ponajviše idu u neprofitni sektor, čak 66 posto«, ustvrdila je. Kada se govori o donacijama pojedinaca, Hrvati, rekla je Brozović, ponajviše daruju za pomoć u zdravstvenoj skrbi, oko 40 posto i marginaliziranim skupinama, oko 33 posto. Među njima su osobe s invaliditetom, intelektualnim poteškoćama, žene i djeca koje su preživjeli nasilje, stariji.

Ipak, napominje, u Srbiji i Bosni i Hercegovini uočava se veća aktivnost kod građana, odnosno više se novca prikupi u humanitarnim događajima, dok u Hrvatskoj najviše doniraju kompanije oko 51 posto.

Brozović je ocijenila kako mediji ne daju dovoljno prostora tom segmentu i dodala da je lani zaklada zabilježila 9678 medijskih izvještaja o temi dobročinstva, uglavnom u nacionalnim medijima.

Kao primjer akcije pojedinca Brozović je navela dijeljenje smještaja za ljetovanje na Braču, za siromašnu djecu, što je potaklo niz akcija kojima se većem broju djece osiguralo ljetovanje.

»I pojedinac može napraviti val dobrih djela«, zaključila je.

HRT-ova novinarka Maja Sever je izrazila zabrinutost što mediji ne pokazuju dovoljno zanimanja za temu altruizma. Podsjetivši kako je nakon 15 godina HRT ugasio emisiju 'Hrvatska uživo', poručila je da se na takvim temama mora sustavno raditi, a ne davati pojedinačne priče.

Ipak, dodaje Sever, razvijaju se novi načini, ponekad i gerilski, koji preko novih medija dopiru do građana koji doniraju i koji imaju uvid gdje te donacije idu, što uvelike doprinosi širenju altruizma.

Među udrugama koje propagiraju dobročinstvo spomenula je onu Sanje Bjonda iz udruge »Portal« dobrote te udrugu »Ljudi za ljude«.

»Oko 50 posto ispitanika u dobrotvorne akcije uključi se nakon medijskih objava. Stoga su mediji važan čimbenik u širenju altruizma«, rekla je upraviteljica zaklade Slagalica Branka Kaselj. Ocijenila ja da je motivacija ono što pokreće ljude na činjenje dobrog, a mediji ih mogu motivirati izvještavanjem. Sve veći broj dugoročnih donacija, poručila je, aludira na sve veću društvenu odgovornost, bilo kod pojedinaca, bilo kod korporativnog sektora.

Zaklada šesti put objavljuje izvještaj, a proučava tko donira, kome, zašto i tko su najveći donatori i primatelji donacija na prostorima jugoistočne Europe.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.