Koliko god Vlada ozbiljno razmišljaja o intervenciji koja bi spriječila izvoz domaćih žitarica i uljarica, a samim time i poskupljenje hrane, uvođenje izvoznih carina moglo bi biti problematično zbog CEFTA-e, odnosno susjedne BiH kojoj bi ta mjera poskupjela uvoz
ZAGREB Kako bi se spriječio veći rast cijena žitarica i uljarica na domaćem tržištu, odnosno prelijevanje rasta cijena s europskih i svjetskih burzi u Vladi se, odnosno u Ministarstvu poljoprivrede, razmišlja o uvođenju izvoznih carina prvenstveno na pšenicu i kukuruz, ali i na ostale žitarice i uljanu repicu.
Takva intervencija Hrvatskoj nije nepoznata i događala se već u 2008. godini kad kako bi se zaštitila stabilnost domaćeg tržišta. Kako je urod žitarica i uljarica u prošloj, ali i u ovoj godini podbacio, a tek će se vidjeti koliku je štetu urodu kukuruza i repice napravila suša, izvozna carina imala bi za cilj spriječiti prodaju tih proizvoda na inozemnom tržištu gdje su cijene veće nego u Hrvatskoj.
Odljev domaće proizvodnje na inozemna tržišta ne bi možda uzrokovao trenutni rast cijena na domaćem tržištu ali sasvim sigurno dogodilo bi se to u pred kraj godine, a procjena je da bi u proljeće Hrvatsku pogodio značajniji rast cijena stočne hrane, koji bi za sobom povukao i rast cijena stoke, a samim time i mesa.
Ograničeni rok
Koliko god su blizu takve odluke u Vladi su po tom pitanju i oprezni zbog međunarodnih obveza što ih je Hrvatska preuzela, ali i mogućnosti da neke druge zemlje na to odgovore otežanim izvozom drugih hrvatskih roba na njihov tržište.
Naime, Hrvatskoj pravila Europske unije dopuštaju da izvoznu carinu koristi kao mjeru protiv poremećaja na svome tržištu, ali mora biti ciljana i imati ograničeni rok trajanja. No, uvođenje takve carine moglo bi biti problematično zbog CEFTA-e, odnosno susjedne Bosne i Hercegovine kojoj će mjera hrvatskih vlasti poskupjeti uvoz spomenutih proizvoda.
Protumjera bi moglo biti uvođenje uvoznih carina na poljoprivrede proizvode koje Hrvatska u BiH zbog toga što su obje potpisnice ugovora o CEFTA-a izvozi pod povoljnijim uvjetima. Uz to, Vlada ima za cilj da taj bescarinski režim ili režim sa sniženim carinama ostane i nakon i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, o čemu Europska komisija trenutno pregovora s ostalim članicama CEFTA-e.
Zato je, kako tvrde naši izvori, uredba o uvođenju izvozne carine pripremljena ali će se odvagati sve njezine posljedice prije nego je Vlada usvoji, ovaj ili sljedeće tjedan.
»Vodimo računa o svemu tome i naravno da nam je cilj zaštiti domaće tržište ne želimo poremećaje na njemu, ali moramo voditi računa i o tome da ne ugrozimo svoje interese u CEFTA-i«, kaže naš izvor iz Vlade. Radi toga nitko ne želi govoriti kolika bi izvozna carina bila, ali je primjerice ranijih godina Vlada odredila da ona za pšenicu bude 98 eura po toni, za kukuruz 108 eura po toni, a za uljanu repicu 214,55 eura po toni i primjena te mjere je trajala godinu dana.
Rast cijena
Što bi za hrvatsko tržište značilo to da Vlada odluči ne reagirati u ovoj situaciji najbolje govore podaci TISUP-a, prema kojima je cijena pšenice u Europskoj uniji kroz srpanj bila u prosjeku za 21 posto veća nego u Hrvatskoj.
Uz to krajem srpnja terminska cijena pšenice na mađarskoj burzi BSE za rujan iznosila je 1,82 kune, dok je veleprodajna cijena u Hrvatskoj u srpnju bila 1,42 kune. Još kasniji termini od rujna upućuju na dodatni rast cijena pšenice.
Prema TISUP-u i na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT kroz srpanj 2012. cijene su pokazivale rast pa je cijena s dospijećem za kolovoz bila 1,99 kuna za kilogram. Značajniji pad cijena pšenice očekuje se u terminu za studeni 2013.
U srpnju je na mađarskoj burzi zabilježen i značajan rast cijena kukuruza koje su kroz mjesec porasle za 43 lipe po kilogramu, i na kraju srpnja su bile 1,78 kuna za termine u kolovozu, a terminska kupnja upućuje na rast cijena za jesen i za 2013. godinu.
Isto je i s francuskom burzom, gdje je terminska cijena za kolovoz bila 1,92 kune po kilogramu. Prosječna cijena kukuruza u Hrvatskoj u srpnju je bila 1,25, a prosječna cijena na tržištu EU-a bila je u srpnju za čak 36 posto veća nego u Hrvatskoj.
