ZAGREB  Vladin projekt otpisa duga blokiranim građanima nije uspio, odnosno u njega će na kraju biti uključeno višestruko manje dužnika nego što je Vlada planirala. Zasad Vlada ima nešto manje od 20 tisuća zahtjeva za otpis duga, odobreno je njih 13.124, što je puno manje od 70 tisuća koliko se najavljivalo kad je Vlada početkom godine predstavila model otpisa duga koji je trebao, kako su tvrdili, značiti novi početak za oko 70 tisuća građana koji su s 30. rujnom prošle godine bili barem godinu dana u blokadi. Građani su mogli tražiti otpis 35 tisuća kuna duga, od čega je 25 tisuća morao biti dug Poreznoj upravi, odnosno državi. Ako nije bilo duga državi, ostali vjerovnici pristali su otpisati dug do deset tisuća kuna.  

Do kraja srpnja

Iako se zahtjevi za otpis duga mogu podnositi još pet dana, odnosno da kraja srpnja, prema sadašnjim zahtjevima koji su skupljeni u pet mjeseci jasno je da će Vlada biti daleko od zacrtanih ciljeva. Učinak mjere koja je bila dio projekta razduživanja građana kako bi se ojačala njihova potrošačka sposobnost u što se uključilo čak 292 vjerovnika, od banaka, lokalne vlasti i države do teleoperatera i komunalnih poduzeća, bio bi još manji da Vlada rok za podnošenje zahtjeva nije produžila za mjesec dana. Krajem lipnja, kada je završavao prvotni rok za podnošenje zahtjeva, Vlada je u registru imala nešto manje od 11 tisuća odobrenih zahtjeva. Nakon što se vjerovnicima koji su spremni oprostiti dug pridružio i Zagrebački Holding, procjenjivalo se da će to za dvije i pol tisuće povećati broj građana kojima će dug biti otpisan. Sadašnje brojke govore da je ta procjena bila ispravna.

Ako na kraju svih dvadesetak tisuća zahtjeva i bude prihvaćeno, ipak će to značiti da je Vladina mjera podbacila, odnosno da nije obuhvatila sve one koje je Vlada ciljala kad je pripremala svoj registar dužnika.

U Vladi zasad o mršavim rezultatima mjere u koju su polagali velike nade, i kad je u pitanju pomoć građanima, ali i utjecaj na političku klimu u zemlji u izbornoj godini, ne žele govoriti dok ne budu imali konačne brojke.  

Dio zahtjeva povučen

Ipak, već sada neki naši sugovornici iz Vlade neslužbeno kažu da i rezultati ove mjere pokazuju da građani imaju nizak dohodak, ali da nisu toliko siromašni kad je imovina u pitanju. Dio ljudi, napominju naši izvori, povukao je zahtjev kad se pokazalo da članovi njihove obitelji imaju štednju ili druge nekretnine, koje naravno nisu spremni prodati da bi otplatili dug od pet ili deset tisuća kuna. Na pitanje zašto onda Vlada nije u sadašnjoj situaciji ublažila uvjete, jer je poznato da Hrvati velikim dijelom imaju imovinu u nekretninama, pogotovo nasljeđenim, naš sugovornik iz Vlade otkriva da u tom slučaju vjerovnici ne bi sudjelovali u sporazumu.

– Jasno su nam dali do znanja da nemaju namjeru otpisivati dug za potrošačke kredite ili mobitele onima koji pored stana u kojem žive imaju još jedan, dok im obveze uredno plaćaju građani koji će još 20 godina otplaćivati svoj jedini stan. Da su uvjeti bili još blaži, upozoravali su nas vjerovnici, to bi značilo da šaljemo poruku velikom broju građana da ne moraju plaćati svoje obveze, otkriva naš sugovornik iz Vlade. Za kraj ističe da se ne može reći da mjera otpisa duga nije uspjela, jer je ona i pokrenuta zbog onih kojima je najteže, a takvima će dug u konačnici biti i otpisan. Za ostale, napominje, treba sačekati obradu svih podataka koja će pokazati zašto nisu mogli dobiti oprost duga, ali ujedno će otkriti barem pokoji detalj o imovinskom stanju blokiranih građana.