Izvješće udruga civilnog društva

Po broju protjerivanja izbjeglica Hrvatska pretekla i Mađarsku: Civilne udruge tvrde da policija krši međunarodne i hrvatske zakone

Jasmin Klarić

Foto: D. LOVROVIĆ

Foto: D. LOVROVIĆ

Po podacima UNHCR-a Srbije iz Hrvatske su lani protjerane 3.242 izbjeglice, čime je Hrvatska prestigla i Mađarsku te je  u regiji sada zamlja s  najviše protjerivanja. Na granici s BiH protjerivanja se  događaju    i blizu   minskih polja te je nova tragedija pitanje vremena



ZAGREB Deset dana prije nego što je šestogodišnja Madina Hosseine umrla nakon udara vlaka na granici Srbije i Hrvatske, hrvatska policija je kako bi zastrašila grupu od 12 migranata, među kojima je bilo i maloljetnika, pucala u zrak iz pištolja.


Migranti koje su pripadnici MUP-a vratili iz Hrvatske u Srbiju ili BiH, nadalje, svjedoče o udaranju štapovima i palicama, korištenju elektrošokera, pljuskama, višesatnim zatvaranjima bez vode i hrane, verbalnim vrijeđanjima, oduzimanju novca i mobitela. Postoje i svjedočenja po kojima je hrvatska policija migrante tjerala da se izuvaju i bosi preko granice vraćaju u Bosnu i Hercegovinu.



U jučer predstavljenom izvještaju udruga navodi se niz konkretnih primjera koji pokazuju kako hrvatska policija tretira izbjeglice. Primjerice, 20. veljače je nešto iza ponoći Are You Syrious? primio poziv grupe od 10 osoba, od kojih je petero djece, starosti od 1, 3 (dvoje), četiri i 17 godina. Rekli su da su u šumi već dva dana, da su promrzli, u lošem stanju te da imaju jedno dijete s posebnim potrebama i jedno koje je bolesno te da žele zatražiti azil. AYS je sve podatke o tome, uključujući i geolokaciju poslao MUP-u, UNHCR-u i Hrvatskom pravnom centru. »Prema iskazu obitelji, s kojom je AYS još u kontaktu, oko podneva na njihovu lokaciju dolaze policijski službenici koji ih nasilnim ophođenjem koje opisuju kao ‘okrutno’ protjeruju prema Srbiji, unatoč tome što je obitelj navodno i na licu mjesta ponovila želju za traženjem azila u Hrvatskoj. Obitelj također navodi da su ih jedan muškarac i jedna žena odveli vozilom u Srbiju te da nisu zvali Hitnu pomoć ni u jednom trenutku. Obitelj se trenutačno nalazi u jednom od izbjegličkih kampova u Srbiji«, kaže se u izvješću.





Sve ovo stoji u izvješću četvrtom izvješću četiri udruge civilnog društva (Are You Syrious?, No name kitchen, Centar za mirovne studije i Inicijativa Dobrodošli!) o nezakonitom i nasilnom protjerivanju izbjeglica iz Republike Hrvatske koje je predstavljeno jučer.


Odluka stručnih tijela


Kako je kazala Tajana Tadić iz Are You Syrious?, po podacima UNHCR-a Srbije iz Hrvatske su lani protjerane 3.242 izbjeglice, čime je Hrvatska prestigla i Mađarsku te postala zemlja u regiji s najviše protjerivanja.


Upozorila je i na to da se nezakonita protjerivanja na granici s BiH događaju, između ostalih, i na lokacijama u blizini minskih polja, te kako je nova tragedija pitanje vremena. Protjerivanja su nastavljena i u siječnju ove godine, kad je dokumentirano novih 189 slučajeva.



Danas se u Saboru treba održati dugo očekivana tematska sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji će se baviti baš odnosom hrvatske policije prema izbjeglicama. Na sjednicu će doći Ravnatelj policije, predstavnici udruga i Pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja je svojim nedavnim pismom DORH-u kojim traži istragu protiv policijskog postupanja prema izbjeglicama digla dosta prašine i dobro se zamjerila ministru Božinoviću. Sam ministar svoj dolazak nije potvrdio, ovisit će, kako doznajemo o obvezama vezanim za sjednicu Vlade koja se također održava danas.



U Are You Syrious? tvrde da su protjerane i 73 osobe, od čega 34 djece, kad su probali zatražiti azil. »Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže kako policija brani državnu granicu. U ovim slučajevima smo obranili državnu granicu od trudnica, djeteta sa srčanom manom i djece s teškoćama u razvoju«, kazala je Tadić.


Na tvrdnje koje je ministar izricao u više navrata o tome da se vraćaju oni koji su ilegalno prešli granicu, upozorila je kako prema međunarodnim, europskim i hrvatskim propisima i zakonima svaka osoba koja se nađe na teritoriju RH, bez obzira na način ulaska, ima pravo podnijeti zahtjev za azil. »Te zahtjeve trebaju razmotriti i o njima odlučiti stručna tijela, a nikako ne policajci na granici«, kazala je Tadić.



Ministarstvo unutarnjih poslova je tvrdnje izrečene na tiskovnoj konferenciji udruga ocijenilo neutemeljenima, te konstatiralo kako se samo u 2017. godini broj migranata kojima je omogućen pristup sustavu međunarodne zaštite učetverostručio.Međutim, iz MUP-a ističu i još jedan važan aspekt svoje politike prema migracijskim kretanjima – »održivost u pogledu integracije, društvene prilagodbe i doprinosa tražitelja međunarodne zaštite te sigurnosti građana Republike Hrvatske«.U priopćenju MUP-a navodi se kako obaveza upoznavanja migranata s mogućnošću traženja međunarodne zaštite nije propisana ni nacionalnim niti međunarodnim pravom. »Policijski službenici su dužni migrantima omogućiti izjašnjavanje u postupku i među njima prepoznati one kojima je potrebna međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj te službeno zaprimiti namjeru od onih koji žele podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu«, kažu iz MUP-a.Za dvije naredbe koje spominju udruge i Pučka pravobraniteljica kažu kako prva, ona iz 2016. godine ne postoji u pisanom obliku, dok se u drugoj samo daju pojašnjenja u vezi tumačenja važećih propisa o mjesnoj nadležnosti za provedbu upravnih postupaka.


Ocjena ustavnosti


Julija Kranjec je u ime Centra za mirovne studije i Udruge Dobrodošli! ponovila  kako je promjena ponašanja Hrvatske prema izbjeglicama uslijedila nakon dvije zapovijedi MUP-a i Ravnateljstva policije iz prošle i pretprošle godine.


Pozvala je na povlačenje tih zapovijedi, i najavila kako će udruge od Ustavnog suda zatražiti i ocjenu njihove ustavnosti. Djelatnike granične policije Kranjec je pozvala da odbiju postupati po tim nalozima kako se ne bi izlagali budućim kaznenim progonima.


»Premijera Plenkovića pozivamo da se jasno ogradi od ovakvog postupanja policije i jasno naznači novi smjer postupanja prema izbjeglicama koji će biti u okvirima domaćeg i međunarodnog zakonodavstva«, kazala je Kranjec.