Trend među europskim školarcima

Plivanje, jahanje i hip-hop ulaze u školske programe

Ljerka Bratonja Martinović

Ove aktivnosti uvode Mađarska i Grčka, no i ostale države ozbiljno razmišljaju o promjenama u nastavi tjelesnog odgoja

ZAGREB  Plivanje, jahanje, hip-hop i jazz-dance aktivnosti su koje će se uskoro u okviru nastave, u suradnji sa sportskim klubovima, ponuditi školarcima u Mađarskoj i Grčkoj. I ostale europske države ozbiljno razmišljaju o promjenama u nastavi tjelesnog odgoja u školama, jer manjak tjelesne aktivnosti izravno utječe na prekomjernu težinu djece i mladih te izaziva niz drugih zdravstvenih problema. Svaka treća europska država, prema izvješću Euridicea »Tjelesna edukacija i sport u školama u Europi« već provodi reforme ili ozbiljno razmatra promjene u nastavi i satnici tjelesnog odgoja u školi. Mađarska, primjerice, mijenja kurikulum tjelesnog odgoja, edukaciju nastavnika tjelesnog odgoja i školsku sportsku opremu, dok Finska planira povećati broj sati tjelesnog odgoja tjedno i uvesti specijalizaciju nastavnika. Latvija je u svojoj strategiji do 2020. godine predvidjela razvoj sportova za djecu i mlade, sporta za osobe s teškoćama, te znanstvenih istraživanja u sportu. Austrija će promovirati fitness u svim vrstama škola, a poradit će na fizičkom i psihičkom stanju djece i jačanju sportske infrastrukture. U Grčkoj će se tjedna satnica tjelesnog odgoja u školama udvostručiti u prva četiri razreda osnovne škole, a škole se pozivaju da u nastavu uključe module s novim oblicima plesnog izražavanja, poput hip-hopa i jazza, i to ne samo u okviru tjelesnog odgoja, već i kroz izvannastavnih aktivnosti, primjerice školske priredbe i performanse. U Mađarskoj se postupno od 2012. godine povećava broj sati tjelesnog odgoja, a učenicima se daje mogućnost da se bave sportskim aktivnostima pet puta tjedno. Nastava tjelesnog odgoja u srednjoj školi će se udvostručiti, a škole se potiču da učenicima dva puta tjedno ponude alternativne oblike tjelesnih aktivnosti poput plesa, plivanja ili jahanja.




U zastupljenosti tjelesnog odgoja u nastavi u osnovnoj školi sa 72 sata godišnje danas smo u europskom prosjeku, dok u srednjoj školi, sa 53 sata tjelesnog, padamo na samo dno ljestvice. Sportu se najviše pažnje pridaje u Francuskoj, gdje do kraja srednje škole djeca imaju 108 sati tjelesnog godišnje, a najmanje u Irskoj, gdje obavezan fond sati tjelesnog iznosi prosječnih 40 sati godišnje. 



U Hrvatskoj se pojačane sportske aktivnosti učenicima plasiraju kroz zdravstveni odgoj, no zasad su u okviru pilot projekta poligoni za svakodnevno vježbanje osigurani za samo desetak škola u državi. U 50-tak škola od jeseni bi trebao ući judo, sport kojega ministar obrazovanja Željko Jovanović smatra posebno vrijednim u suzbijanju vršnjačkog nasilja. Postojeća satnica tjelesnog odgoja od tri sata tjedno u osnovnoj i dva sata tjedno u srednjoj školi preskromna je, tvrde kineziolozi. – Djeci u razvoju trebalo bi osigurati barem tri sata fizičke aktivnosti tjedno, jer je deformacija kralježnice među školarcima sve više. Veliki su problem prva tri razreda osnovne škole, kad djeca trebaju razvijati motoričke sposobnosti, a učiteljice im često uskrate sat tjelesnog jer su bili zločesti – upozorava Ljiljanka Kordić, nastavnica tjelesnog odgoja u Gimnaziji Tituša Brezovačkog. Nastavu tjelesnog odgoja u toj dobi morali bi voditi kineziolozi, a sadržaje koji se učenicima nude, uz klasične sportove poput gimnastike, rukometa ili odbojke, trebalo bi osuvremeniti interesantnijim aktivnostima, smatra ova nastavnica.