Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Najvjerojatniji budući predsjednik stranke Andrej Plenković kazao je da je vrijeme da se program koji je radio IFO institut ažurira i bit će zanimljivo kako će neki novi zastupnici HDZ-a gledati na preporuke i radikalna rješenja koje njemački stručnjaci predlažu
Od trenutka kad su srušili svoju Vladu na čelu s Tihomirom Oreškovićem, HDZ-ovi dužnosnici u glas su ponavljali da je jedan od razloga i to što se nije provodio njihov program izrađen u suradnji s njemačkim IFO institutom. I HDZ-ov najvjerojatniji budući predsjednik Andrej Plenković neki je dan kazao da je sada vrijeme da se taj program na kojem su radili stranački odbori i IFO institut ažurira i da se »s partnerima u Europskoj pučkoj stranci vidi koja su najbolja rješenja za Hrvatsku u 2016. godini«. Osim što je HDZ u predizbornoj kampanji išao s potpuno drugim programom, a onaj koji je sačinio IFO objavljen je nakon formiranja Vlade i to samo na stranicama tog Instituta, nije istina da Vlada nije provodila ništa iz tog programa. Zapravo najvažniji potezi Oreškovićeve Vlade značili su provođenje ili zakonsku pripremu za provođenje preporuka IFO instituta.
Mirovine i privatizacija
Taj Institut Hrvatskoj preporučuje da što prije podigne životnu dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, i Vlada je već na početku svog mandata predložila zakonske izmjene po kojima bi se ta pravila u Hrvatsku uvela deset godina prije nego je planirano. Jednako tako prihvaćena je i preporuka da se jače penalizira, odnosno kažnjava odlazak u prijevremenu mirovinu. O tim zakonskim prijedlozima na kraju se nije ni glasalo u Saboru, a razlog je činjenica da su se takvim prijedlozima protivili i HDZ-ovi zastupnici, a ne samo oporbeni.
Stimuliranje davanja otkaza
Velik broj socijalnih naknada demotivirajući je, smatraju u IFO institutu, za zapošljavanje onih koji bi imali manju zaradu, pa se Hrvatskoj sugerira da na dnevnoj ili tjednoj bazi odredi neko vrijeme u kojem bi oni koji primaju te naknade zauzvrat sudjelovali u javnim radovima: na taj način onemogućilo bi ih se i da rade na crno, što također smanjuje proračunske prihode. Konstatira se i da Hrvatska ima previše državnih službenika, a rješenje bi osim otpuštanja moglo biti i financijsko stimuliranje tih ljudi da daju otkaz i počnu raditi u privatnom sektoru.
Koliki je otpor bio unutar HDZ-a najbolje govori činjenica da ih je ministrica rada Nada Šikić pokušala umiriti objašnjavajući da ta pravila neće vrijediti »za nas, nego za našu djecu«.
Jednako je bilo i s Vladinom odlukom da krene u privatizaciju, što je još jedan od savjeta IFO Instituta, jer su i zastupnici HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera bili protiv odluke da se s liste strateških tvrtki skidaju poduzeća da bi se mogle prodavati njihove dionice. Tako se odustalo od prodaje, primjerice, Podravke, a Vlada je uspjela prodati tek nešto više do 20 posto dionica Končara pred sam svoj pad.
Bit će zanimljivo i kako će neki novi zastupnici HDZ-a gledati na ostale preporuke Instituta koje, kako je istaknuto u uvodu dokumenta, u »kratkom roku vode u dolinu političke smrti«, te hoće li HDZ doista s njima ići u predizbornu kampanju.
Smanjivanje plaća
Tako se Hrvatskoj savjetuje kontrolirana devalvacija kune koja bi povećala konkurentnost domaćega gospodarstva i to za 13 posto nominalno u sljedećih sedam godina, što bi realno bilo oko sedam posto. Potez je to koji sigurno ne bi pozdravili njihovi birači zaduženi u eurima koji svoje plaće primaju u kunama i mnogi od njih su već prezaduženi. No, nude njemački stručnjaci rješenje i za veliku zaduženost građana, ograničavanje zaduživanja u stranim valutama i uvođenje osobnog bankrota, o čemu Hrvatska već ima zakon koji je u primjeni.
EU fondovi nisu rješenje
Bolja iskorištenost EU fondova bila je jedan od HDZ-ovih predizbornih aduta, a mediji tvrde da će to biti i jedna od glavnih točka Plenkovićevog programa na unutarstranačkim izborima. Međutim, u IFO institutu smatraju da je to pogrešno. U dokumentu navode kako pojedine političke snage u Hrvatskoj u svojim programima naglasak stavljaju na EU fondove jer potpuno pogrešno računaju da će fondovi riješiti Hrvatske probleme, a oni tek »mogu imati pozitivan utjecaj na kratki rok«.
IFO institut je detektirao i da je veliki hrvatski problem to što su domaći radnici nemotivirani za rad zbog ranog umirovljenja i socijalnih povlastica koje dobivaju. Zato savjetuju smanjenje minimalne plaće u pojedinim granama. Vjeruju da bi smanjenje te plaće motiviralo poslodavce na otvaranje novih radnih mjesta, a time bi se smanjila nezaposlenost. Sličan je model provodila i Njemačka, nakon čega je nakon uvođenja nižih dnevnica dodatno povećan broj inozemnih radnika.
Ako se ne odluči na smanjenje minimalne plaće, Hrvatskoj se savjetuje da poveća broj radnih sati. Uz to nužno je, navodi se u dokumentu, olakšati otpuštanje i zapošljavanje, ali i određivanje plaća i u javnom i privatnom sektoru. Upravo se smanjenje plaća u javnom sektoru navodi kao potez koji bi, osim manjih troškova za proračun, po inerciji značio i smanjenje plaća u privatnom sektoru, što bi opet povećalo hrvatsku konkurentnost.
