Godišnje izvješće Vlade

Plenković u Saboru: Nitko ne može i neće biti iznad zakona

P. N.

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Očekujem da pravosudne institucije savjesno i odgovorno izvršavaju svoje obveze, bez političkih pritisaka, ali uz punu podršku Vlade. U Hrvatskoj nitko ne može i neće biti iznad zakona, poručio je



Pred saborskim zastupnicima, ali i Vladom dinamičan je tjedan: u srijedu premijer Andrej Plenković Saboru podnosi godišnje izvješće Vlade, a u četvrtak je na dnevnom redu oporbeni prijedlog da ministru zdravstva Milanu Kujundžiću iskaže nepovjerenje.


Za drugu godinu mandata Vlade, Plenković je rekao da su započeli i nastavili s promjenama za uređenije društvo, prenosi portal televizije N1.


Istaknuo je da su kod preuzimanja odgovornosti zatekli, između ostaloga, podijeljeno društvo, visoku nezaposlenost, neodrživ mirovinski sustav i veliki broj blokiranih građana. Podsjetio je i na krizu u Agrokoru.




Moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije upravljati proračunom, rekao je Plenković, dodavši da je Vlada svojim radom nastojala potaknuti dijaloge.


“Premda djelujemo u ozračju u kojem se širi pesimizam i defetizam, predanim radom želimo ljudima vratiti potreban optimizam i u tom kontekstu nastojimo uspostaviti dijalog sa svim relevantnim akterima”, rekao je Plenković.


Od početka mandata doneseno je 266 zakona, rekao je Plenković.


“Posebno mi je drago da svih 8 zastupnika nacionalnih manjina podržava Vladu, a da u partnerskom odnosu radimo na unapređenju programa za prava manjina”, rekao je Plenković.


Izvješće je predstavio u četiri cjeline.


Očekujem da pravosudne institucije savjesno izvršavaju svoje obveze


Snaženje hrvatskih institucija naša je ključna zadaća, rekao je Plenković. Usprkos značajnim pomacima, stanje u hrvatskom pravosuđu još nije zadovoljavajuće, rekao je Plenković.


Sloboda medija važna je sastavnica demokratskog društva, istaknuo je Plenković, dodavši da je kompromitiranje sigurnosnih podataka dodatno narušilo povjerenje u sigurnosni sustav.


Očekujem da pravosudne institucije savjesno i odgovorno izvršavaju svoje obveze, bez političkih pritisaka, ali uz punu podršku Vlade. U Hrvatskoj nitko ne može i neće biti iznad zakona, poručio je.


Hrvatska je već dugi niz godina u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rekao je premijer, dodavši da su smanjene kamate za kredite građana. “BDP kontinuirano raste.


Spustili smo kamate na javni dug i nastavljamo u tom smjeru. Refinancirali smo nepovoljne kredite cestarskih tvrtki. Lani su sve tri vodeće rejting agencije poboljšale naše izglede. Porezno smo rasteretili građane i poduzetnike”, rekao je.


“Radimo i na ključnom pitanju zapošljavanja. Samo u prošloj godini broj zaposlenih porastao je za 71.000”, rekao je Plenković.


Istaknuo je da je interes Vlade da brodogradnja u Hrvatskoj opstane, ali prema tržišnim pravilima, a dotaknuo se i mirovinske reforme, nazvavši je gorućim pitanjem.


Ovo goruće pitanje godinama se nije mijenjalo. Činjenica da 15 posto proračuna ide na mirovinu pokazuje da sustav nije samoodrživ, a tu je i nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika. Reformom želimo omogućiti sadašnjim umirovljenicima da rade 4 sata i primaju punu mirovinu, rekao je Plenković u Saboru.


Plenković je u Saboru rekao da Vlada ulaže velike napore u regionalni razvoj, a spomenuo je da je radi podizanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i ribara te ravnomjernijeg razvoja ruralnih krajeva prošle godine isplaćeno više od 4,5 milijarde kuna potpora, dok je ove godine ugovoreno već 9,4 milijarde.


Komentirao je i iseljavanje građana, kazavši da to ima veze s otvaranjem tržišta rada Europske unije, a dotaknuo se i negativnih demografskih trendova.


Proširili smo krug korisnika dječjeg doplatka


“Proširili smo krug korisnika dječjeg doplatka na 92.000 roditelja i 150.000 djece, kao i pronatalitetnog dodatka od 500 kuna za treće i četvrto dijete, što je proširenje od 50 posto u odnosu na do sada i prvo povećanje nakon desetljeća. Gradimo ili obnavljamo preko 300 dječjih vrtića”, rekao je Plenković.


Premijer Plenković u Saboru je u okviru svoga govora o stanju nacije komentirao i pitanje hrvatskih branitelja, kazavši da je ono od posebne važnosti za Vladu te poručivši da je Vlada osnažila dignitet Domovinskom ratu, povećala proračun Ministarstva branitelja za pedeset posto, ali i donijela novi zakon.


Komentirajući situaciju u BiH, Plenković je rekao da je vidljivo da je na izborima dezavuiran sam smisao Daytonskog sporazuma. “Ova situacija je ključno pitanje za Hrvate u BiH”, rekao je Plenković.


“Nakon pola mandata ove Vlade, u društvu je nužno pobuditi optimizam. U vremenu pred nama nastavit ćemo s jačanjem pravosudnih institucija. Nastavljamo s ubrzanom digitalizacijom javnih usluga i mjerama demografske politike. Subvencionirat ćemo rješavanje stambenog pitanja. Još bolje ćemo iskoristiti članstvo u Europskoj uniji. Posvetit ćemo se apsorbciji europskih fondova i posvetiti se pripremama za predsjedanje”, zaključio je.


Govor drži jednom godišnje


Podsjetimo, saborskim Poslovnikom iz 2013. premijer je obvezan jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstaviti Vladino izvješće. U jesen te godine svoje prvo, svojevrsno izvješće o stanju nacije Saboru je podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović, a učinio je to i sljedeće godine, ali ne i izborne 2015.


Bez premijerova izvješća Sabor je ostao i godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković.


Prošle godine, Plenković je Saboru podnio prvo godišnje izvješće u kojem je istaknuo da je to bila jedna od najizazovnijih godina za državu od Domovinskog rata.


Premijerov govor najdulje jedan sat, nema replika


Prema Poslovniku, premijer može govoriti do sat vremena, replike nisu dopuštene, o izvješću raspravljaju samo predstavnici klubova, njih 14, ne i zastupnici pojedinačno.


Predstavnici klubova mogu govoriti do 20 minuta pa bi uz pretpostavku da se svi prijave rasprava mogla potrajati i nekoliko sati.


Nakon izlaganja klubova, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.


Izvješće i rasprava o njemu mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji.Plenković će godišnje izvješće podnijeti uoči druge godišnjice njegove Vlade, Sabor je, naime, 19. listopada 2016. iskazao povjerenje prvoj Plenkovićevoj Vladi u kojoj su koalicijski partneri bili HDZ i Most.