Stišana bura

Plenković “slomio” sve osim Culeja: ‘On je ionako svjestan da neće ostati, pristupit će Hrvatskim suverenistima’

Dražen Ciglenečki

Foto Patrik Macek / PIXSELL

Foto Patrik Macek / PIXSELL

Ljudi bliski Culeju tvrde da je on svjestan da nema političke budućnosti u HDZ-u i da će idućih mjeseci, »stvar je tajminga«, pristupiti Hrvatskim suverenistima. Culej je u petoj izbornoj jedinici i 2015. i 2016. dobio preko deset posto preferencijskih glasova



ZAGREB – Dan antifašističke borbe nije za premijera Andreja Plenkovića ipak bio nova Istanbulska konvencija, brzo je uspio slomiti gotovo sve zastupnike HDZ-a koji su predložili ukidanje tog praznika. Dovoljno je bilo da se pozove na Franju Tuđmana i petero članova Odbora za ratne veterane, Milijan Brkić, Josip Đakić, Ivan Kirin, Ante Plazonić i Željko Raguž, složili su se da to tijelo povuče amandmane na zakon o praznicima što ga je predložila Vlada. Na to nije pristao jedino Stevo Culej koji je, po svemu sudeći, na putu da napusti HDZ i pridruži se političkoj platformi Hrvatski suverenisti.


U slučaju Istanbulske konvencije Plenković nije HDZ-ovce koji su joj se protivili jednostavno mogao proglasiti detuđmanizatorima, jer Tuđman nije imao zaista nikakve veze s ovim međunarodnim dokumentom, pa ih je 17 odbilo glasovati u Saboru za njegovu ratifikaciju.


Ostao usamljen


Budući da je Tuđman uveo Dan antifašističke borbe kao državni praznik, Plenković je poručio da su svi koji se zalažu za suprotno zagovornici detuđmanizacije HDZ-a i Culej je preko noći ostao usamljen. Međutim, Brkić, Đakić i ostali sigurno neće zaboraviti da ih je Plenković ponizio i natjerao da se samoponize, a to će se manifestirati tijekom unutarstranačkih izbora u HDZ-u sljedeće godine. Naročito zato što je tražio od njih da odustanu i od amandmana kojim su predložili da se praznik 18. studenoga zove Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu. Plenković je, naime, odlučio da velikosrpska agresija neće ući u ime tog novog blagdana kojim će se obilježavati pad Vukovara 1991. Može se pretpostaviti da je to bio premijerov ustupak koalicijskom partneru Miloradu Pupovcu, koji je jučer najavio da će njegov SDSS glasovati za ovaj zakon, dok je ranije bio suzdržan.




Nakon što je predsjednik Vlade u četvrtak zaprijetio da će stati na kraj politici detuđmanizacije HDZ-a, otputovao je u Ženevu i činilo se da bi rasplet ove bure u stranci mogao uslijediti jučer navečer, na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, po Plenkovićevom povratku. Ali, sve je okončano već prijepodne.


Smirivanje stanja


Ujutro je na sjednici Kluba zastupnika glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković rekao Đakiću i istomišljenicima što se očekuje od njih, a oni su ga, osim Culeja, poslušali i prije nego što se to od njih zahtijevalo. Stoga je do večeri došlo do smirivanja stanja u stranci.


– Dogovoreno je da će oni povući amandmane kad ih Vlada odbije, izjavio je po završetku sjednice predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić.


Foto Darko Jelinek


Foto Darko Jelinek



No, predsjednik Odbora za ratne veterane Josip Đakić se požurio. Prvo je, istina, novinarima rekao da će se »još razmišljati i razgovarati«, ali nije prošlo dugo i stigla je obavijest da je Odbor održao telefonsku sjednicu i da su glasovima sedam članova povukli amandmane. One koji su se tome protivili, Culeja i neovisnog zastupnika Željka Glasnovića, nisu niti zvali, pa je ispalo da je ova odluka donesena jednoglasno. Kako bilo, proces detuđmanizacije HDZ-a je, barem privrememno, zaustavljen.


– Mi u HDZ-u jasno smo rekli što mislimo o 22. lipnja kao i o Danu pobjede nad fašizmom. Prijedlog zakona harmoniziran je s izvorišnim osnovama Ustava, u kojima je predsjednik Tuđman napisao da su temelji državne suverenosti hrvatske u odlukama ZAVNOH-a i u Domovinskom ratu. Iz tih izvorišnih osnova nastao je ovaj zakon i to je politički stav i program HDZ-a. Oni koji to ne razumiju, očito ne shvaćaju ni Ustav ni program HDZ-a, objasnio je Bačić novinarima.


Culeju nije primarno bilo uklanjanje Dana antifašističke borbe, nego stavljanje izraza velikosrpska agresija u praznik posvećen padu Vukovara. Bačić je naglasio da je HDZ-u to neprihvatljivo i da »Klub ostaje pri stavu koji je Vlada predložila i na tome ćemo inzistirati«. Culej je praktično od novinara doznao da je Odbor telefonski zasjedao.


Političko pojačanje


– Vi vjerojatno imate više informacija od mene. Koliko vidim po medijima, amandmani su odbačeni, kolege su odustale. Ja nisam ni s kim kontaktirao, priznao je Culej da ga je Đakić zaobišao. Još je primijetio da je »izgleda da u ovoj državi najbolje da svatko drži svoje mišljenje za sebe«. Prethodno je, poslije sjednice Kluba, istaknuo da zastupnike HDZ-a nitko nije ništa pitao o zakonu o praznicima.


– Moj stav je jasan, Hrvatska još nije dovoljno sazrela država u kojoj bi cijela nacija mogla slaviti određeni datum, jer pola naroda jaduje, a pola blaguje, kazao je Culej.


Novinari su ga pitali boji li se da će ga vodstvo HDZ-a kazniti.


– Bojim se jedino dragog Boga i suda moje obitelji i mog naroda. Ja sam ušao u tu stranku i ja ću odlučiti hoću li, kada ću i kako ću izaći, zagonetan je bio Culej.Neslužbeno se u HDZ-u moglo čuti da on sada neće biti sankcioniran, ali da je malo vjerojatno da će, ako Plenković ostane predsjednik stranke, opet biti na listi za izbore za Sabor. Ljudi bliski Culeju tvrde da je on svjestan da nema političke budućnosti u HDZ-u i da će idućih mjeseci, »stvar je tajminga«, pristupiti Hrvatskim suverenistima. Culej je u petoj izbornoj jedinici i 2015. i 2016. dobio preko deset posto preferencijskih glasova i stoga bi mogao biti značajno političko pojačanje za suvereniste. Ali, natjecao se tada na listi HDZ-a i nije izvjesno da bi ovakve rezultate ponovio kao kandidat neke druge opcije.

»Mi stalno držimo liniju!«


Plenković je sinoć vrlo smireno razgovarao s novinarima, a doznajemo da je i na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a nastupio pomirljivo. Nije spominjao nikakve stegovne mjere za zastupnike HDZ-a koji su u jednom trenutku pomislili da je vrijeme da se Hrvatska riješi praznika koji je bio ideja Franje Tuđmana.


– Taj je datum u državne blagdane uvrstio predsjednik Tuđman, s vrlo jasnom porukom o okupljanju, pomirbi i temeljnim vrijednostima. Mi s tim nikakvih dilema nemamo. Svi smo danas pokazali punu privrženost takvoj politici, stranka je tu vrlo jasna. Cijeli je zakon prije mjesec dana predstavio ministar Ivan Malenica, bila je tada rasprava i bila jedinstvena potpora. Mi stalno držimo konzistentno liniju. I toga se moraju držati i naši saborski zastupnici, rekao je Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li biti sankcija za članove stranke koji su, makar nakratko, napustili liniju. Upozorio je da »ljudi moraju shvatiti da postoje određena pravila u stranci, da je unutarstranačka demokracija dobra stvar, ali da postoje i pravila«.


– Članovi vodstva stranke koji su već dugo u HDZ-u smatraju da ovako demokratskih, otvorenih rasprava gotovo nikada nije bilo. Sva se mišljenja mogu izraziti, onda se nakon rasprave donese stav i određena politika koja se mora slijediti, naglasio je Plenković. Doznajemo da se Đakić »posipao pepelom«. Opravdavao se, sudjelujući u raspravi, da su vanjski članovi saborskog Odbora kojem je on na čelu predložili ukidanje praznika Dana antifašističke borbe, a da on u tom trenutku »nije o tome puno razmišljao«.


– Gospodin Đakić je, kada je još jednom razmotrio stvar, kao predsjednik Odbora komunicirao da povlači prijedlog amandmana, precizirao je Plenković. Za Milijana Brkića je rekao da je ponudio objašnjenje da »nije bio u dvorani kada se na Odboru glasovalo o amandmanima«. Naši sugovornici koji su bili na sinoćnjem sastanku redom ističu amtosferu bez napetosti, a Brkić je navodno održao motivacijski govor čiji je smisao bio zajedništvo HDZ-a i okretanje budućnosti.