arhiva NL
Sva HDZ-ova stranačka tijela velikim su dijelom rezultat kadroviranja između Karamarka, Milijana Brkića i Tomislava Čuljaka. Stoga nije nemoguće da se ove godine održe unutarstranački izbori o čemu politički kuloari već uveliko nagađaju
Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna u razgovoru za jedne dnevne novine izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li i kada biti održani prijevremeni unutarstranački izbori u HDZ-u. U odgovoru je Plenković naveo tek da se stranka »nakon konsolidiranja vlasti na državnoj razini priprema za lokalne izbore«, te da mu je ambicija »povećati broj župana iz HDZ-a«.
Posebno se čini važan Grad Zagreb gdje je na čelu organizacije HDZ-a Andrija Mikulić za kojeg se smatra da je politički jako blizak Brkiću. Da postoji veliki raskorak između Mikulića s jedne, te Plenkovića i njegovih ključnih ljudi s druge strane više je nego vidljivo iz rašomona oko rušenja zagrebačkog gradskog proračuna za 2017. godinu i eventualne smjene gradonačelnika Milana Bandića. Plenković se javno usprotivio takvoj nakani, dok su iz Mikulićevog kruga dolazile informacije da ih je vodstvo stranke prvo gurnulo u rušenje Bandića, a potom od toga odustalo nakon što je ovaj pokazao mišiće u Saboru. Naime, tri zastupnika bliska njemu odbila su glasovati za 16 zakona koji čine poreznu reformu.
Dodatna snaga
Činjenica da Plenković ipak nije izrijekom demantirao bilo kakvu mogućnost da se prijevremeni unutarstranački izbori u HDZ-u održe nakon lokalnih izbora, daje dodatnu snagu informacijama iz političkih kuloara da bi se tijekom ove godine birala nova vodstva stranke na svim razinama. Naime, osim samog Plenkovića, aktualno vodstvo stranke na državnoj razini izabrano je na izbornom saboru u travnju 2016. godine. Na tom je saboru za predsjednika stranke bio ponovo izabran Tomislav Karamarko, a sastav predsjedništva i Središnjeg odbora bio je rezultat dogovora između njega i tadašnjeg glavnog tajnika Milijana Brkića koji je potom izabran za zamjenika predsjednika. Sam je Plenković na tom saboru u pojedinačnoj raspravi upozorio da HDZ ne smije biti talac jednog čovjeka, jasno aludirajući na tada aktualnu aferu konzultantica u sklopu koje je Karamarko bio na udaru zbog poslovne povezanosti njegove supruge i lobista MOL-a Josipa Perkovića. Plenkovića je tada grubo napao izaslanik američkog HDZ-a Frank Bilaver optuživši ga za nelojalnost prema predsjedniku stranke. Nekoliko mjeseci poslije toga – nakon što je srušio Vladu Tihomira Oreškovića, a nije uspio sastaviti novu – Karamarko je dao ostavku na funkciju predsjednika HDZ-a. Ubrzo potom, u srpnju 2016., Plenković je izabran za novog prvog čovjeka stranke. Ali Brkić je i dalje ostao zamjenik predsjednika, a predsjedništvo i Središnji odbor u istom sastavu.
Nije problem samo državna razina. Naime, u HDZ-u se unutarstranački izbori održavaju na svim razinama pa su tako u proljeće 2016. birana vodstva od temeljnih ogranaka, preko općinskih i gradskih pa do županijskih. Na izbor većine od njih, posebno onih u važnijim gradovima i županijama velik su, često i presudan utjecaj, imali Karamarko, Brkić te tadašnji politički tajnik stranke Tomislav Čuljak.
Lokalni izbori
Iz vrha stranke nemoguće je dobiti informaciju o tome što će se na kraju dogoditi. Naime, konačna odluka vezano za unutarstranačke izbore još nije donesena, a dosta će ovisiti i o ishodu lokalnih izbora. Ako bi se ipak išlo na unutarstranačke izbore, oni bi se mogli održati najranije ujesen ove godine. Naime, sredinom svibnja bit će održani lokalni izbori nakon kojih će biti potrebno stanovito vrijeme za konstituiranje predstavničkih tijela u općinama, gradovima i županijama. Potom nailazi ljetna politička stanka, tako da bi se eventualni novi izbori unutar HDZ-a, ako se Plenković za njih odluči, mogli održati najranije tek ujesen.
