Plenković o svom timu: Novi ministri su spremni dati sve od sebe da pomognu boljitku zemlje

Foto Robert Anic/PIXSELL

Stier će biti šef diplomacije, a Martina Dalić ministrica gospodarstva. Na mjesto ministra zdravstva doći će Milan Kujundžić. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova preuzet će Gabriela Žalac. Nina Obuljen naslijedit će Ministarstvo kulture. Nada Murganić preuzet će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Mandatar vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak na konferenciji za novinare da je pri izboru kandidata za nove ministre napravio kombinaciju mladosti i iskustva, istaknuvši kako je riječ o ljudima koji su spremni u idućih nekoliko godina dati sve od sebe da svaki u svom resoru pomognu boljitku zemlje.

»Riječ je o ljudima koji su spremni u idućih nekoliko godina dati sve od sebe da svaki u svom resoru pomognu boljitku zemlje. Prije svega ostvarivanju ključnih ciljeva – gospodarski rast i razvoj, konkurentnost, demografska obnova, kvalitetna pravna sigurnost i društvena solidarnost«, naglasio je Plenković u izjavi novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojima je predstavio kandidate za ministre u novoj vladi.

Plenković je kazao da se radi o vrlo kvalitetno i stručnom timu s kojim je održao i prvi radni sastanak. Uz to, najavio je i da će tijekom večeri imati i dodatne konzultacije s partnerima iz Mosta, koji su u središnjicu HDZ-a, predvođeni čelnikom Božom Petrovom, došli oko 20 sati.

Izrazio je uvjerenje i da će sutra u Hrvatskom saboru dobiti povjerenje za program nove vlade koji se temelji na HDZ-ovu izbornom programu koji je dodatno oplemenjen ključnim točkama koje su uvrstili partneri iz Mosta te predstavnici nacionalnih manjina.Naglasivši kako je u novoj vladi napravio kvalitetan spoj mladosti i iskustva rekao je da je u njoj 13 članova koji su izabrani zastupnici u Hrvatskom saboru te sedam koji nisu u parlamentu, ali posjeduju vrijedne kompetencije za svoje dužnosti.

Mandatar vlade Plenković istaknuo je i da u budućoj vladi imaju četiri žene, poručivši kako će nastojati, kada je riječ o imenovanjima na druge dužnosti, posebice državnih tajnika, popraviti odnos broja žena i muškaraca u vlasti.

Obuljen Koržinek je vrlo kompetentna i stručna na području kulturne politike

Upitan zašto je za novu ministricu kulture izabrao Ninu Obuljen Koržinek umjesto Zlatka Hasanbegovića i je li zbog toga bilo pritisaka na njega, Plenković je ponovio da nikakav pritisak vezan uz Obuljen Koržinek, ili bilo kojeg drugog člana vlade, nije doživio na neki poseban način.Smatra da je Obuljen Koržinek vrlo kompetentna i stručna u području kulturne politike što je dokazala i svojom dosadašnjom karijerom – od državne tajnice do pomoćnice ministra u nizu HDZ-ovih vlada proteklih godina.

»Znamo se više od 20 godina. Želio bih da se napravi vrlo jasna distinkcija između njenih kompetencija i stručnosti, njezine političke orijentacije i onoga što u zadnje vrijeme čujem vezano uz poslovanje Hrvatskog-audiovizualnog centra (HAVC)«, rekao je.

Naglasio je kako od nje očekuje da jedan od prvih poteza bude vrlo temeljita analiza poslovanja HAVC-a i ako se u tome pokažu bilo kakve nepravilnosti da, kao nadležna ministrica kulture, reagira.

Plenković je istaknuo kako zbog neimenovanja Hasanbegovića ministrom kulture ne očekuje nikakve potrese podsjetivši da je on član Predsjedništva HDZ-a te nije jedini ministar HDZ-a »koji se našao u jednom vrlo specifičnom i delikatnom kontekstu«.

»Svi koji su započeli rad kao članovi još uvijek aktualne vlade prije samo desetak mjeseci bili su, zbog političkih okolnosti, u specifičnom položaju da nisu praktični niti temeljito započeti posao koji su namjeravali«, kazao je.

Upitan ima li za Hasanbegovića mjesta u novoj administraciji i koje, Plenković je podsjetio da je Hasanbegović izabran u Hrvatski sabor, ostvarivši vrlo respektabilan izborni rezultat u II. izbornoj jedinici.

»Hasanbegović je dio našeg saborskog Kluba. Siguran sam da ćemo u okviru niza dužnosti koje postoje u Saboru naći najprimjerenije mjesto da svoju stručnost, kompetencije i svoje političke poglede iznese na najkvalitetniji mogući način«, poručio je mandatar Vlade i predsjednik HDZ-a Plenković.

NOVO 20.20 Mandatar nove hrvatske vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak navečer na konferenciji za novinare da su predloženi kandidatkinje i kandidati za ministre kvalitetan i stručan tim, da će vlada imati četiri potpredsjednika – to su Martina Dalić, Davor Ivo Stier, Damir Krstičević i Ivan Kovavačić, nije objavio imena svih kandidatkinja i kandidata za 19 ministarskih mjesta, no potvrdio je da će ministrica kulture biti Nina Obuljen Koržinek.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što će u novoj vladi biti četiri ministrice. Iako nije objavio imena kandidatkinja i kandidata za ministre naglasio je kako su ona zapravo poznata i da se radi o kvalitetnim osobama s iskustvom, od kojih je većina u 40-tim godinama.

Novinare je osobito zanimalo njegovo stajalište o aktualnom ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, a Plenković je izrazio uvjerenje da će Hasanbegović sigurno biti na mjestu gdje će se moći potvrditi njegova stručnost, a i politička stajališta.

Plenković je ocijenio kvalitetnim rad i kompetencije Nine Obuljen Koržinek rekavši kako je s njezinim načinom rada upoznat.

Iz HDZ-a se doznaje da bi na čelu četiriju ministarstva trebale biti žene – ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, Gabrijela Žalac ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Nada Murganić trebala bi biti na čelu novoga ministarstva – demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.

Kandidat za ministra financija je Zdravko Marić, za ministra vanjskih i europskih poslova je Davor Ivo Stier, ministra obrane Damir Krstičević, a ministra uprave Ivan Kovačić.

Kandidat za ministra hrvatskih branitelja je brigadni general Tomo Medved, koji je i u prošloj vladi vodio to Ministarstvo, za ministra znanosti, obrazovanja predložen je Pavo Barišić, za ministra zdravstva Milan Kujundžić, a za ministra graditeljstva Lovro Kuščević.Za ministra rada i mirovinskoga sustava predložen je Tomislav Ćorić, Vlaho Orepić za ministra unutarnjih poslova, a tu je dužnost obnašao i u prošloj vladi. Istu dužnosti kao u prošloj vladi – ministra pravosuđa trebao bi obnašati Ante Šprlje, a Slaven Dobrović trebao bi biti na funkciji ministra zaštite okoliša i energetike.

Gari Capelli trebao bi biti ministar turizma, Oleg Butković ministar prometa i infrastrukture, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Životopisi Krstičevića, Orepića, Murganić, Kovačića, Šprlje i Dobrovića

Donosimo životopise kandidata za ministre koje će mandatar Andrej Plenković u srijedu predložiti za članove nove Vlade.

Damir Krstičević

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati »formacijom brigade«. Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik 4. gardijske (splitske) brigade.U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Slijedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojskeu SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.Krstičević se 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.Krstičević je volonterski obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao. Krstičević se 2008. odazvao pozivu haaških istražitelja u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom.

Vlaho Orepić

Kandidat za ministra unutarnjih poslova Vlaho Orepić rođen je 16. studenog 1968. Završio je pomorski smjer Zapovjedno stožerne škole-Blago Zadro. Zvanje inženjera strojarstva stekao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji, a diplomiranog inženjera pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Završio je i Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao zvanje višeg športskog trenera fitnessa.U svom je životopisu detaljno naveo svoj ratni put od 1991. kada dragovoljno pristupa Zboru narodne garde u Pločama, gdje sudjeluje u osnivanju ratne luke. Nakon rata vraća se u Hrvatsku ratnu mornaricu, koju je na osobni zahtjev napustio 1. srpnja 2014. dok je obnašao dužnost zapovjednika Pomorske baze Jug. U životopisu je istaknuo da je mornaricu, s činom kapetana bojnog broda, napustio jer je očekivao premještaj koji mu nije odgovarao, s obzirom da je kao aktivist sudjelovao u pobuni protiv gradnje termoelektrane u Pločama. Primio je brojne vojne pohvale i nagrade, a odlikovan je spomenicama Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, te medaljama Ljeto 95 i Oluja.Među svojim ostalim aktivnostima naveo je da je trener karatea i fitnessa, predsjednik Zajednice športskih udruga grada Ploče, te dopredsjednik Županijske zajednice športova – Dubrovačko-neretvanske županije. U Vladi bivšeg premijera Tihomira Oreškovića bio je ministar unutarnjih poslova.

Nada Murganić

Kandidatkinja za ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić rođena je 14. siječnja 1958. u Karlovcu, a diplomirala je socijalni rad na Zajedničkom studiju za socijalni rad, Odsjeka na Pravnom fakultetu u Zagrebu.Završila je Gimnaziju u Karlovcu, a 1981. je diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo stjecala je u Crvenom križu u Karlovcu na poslovima zaštite starijih i nemoćnih osoba kao socijalna radnica, a već dugi niz godina uspješno vodi Dom za starije i nemoćne Sveti Antun u Karlovcu. Aktivna je u društvenom radu humanitarnog značaja i surađuje s udrugama i civilnim inicijativama na području svoga stručnog djelovanja.Članica HDZ-a je od 1995. godine. Osim što je predsjednica Županijske organizacije zajednice žena »Katarina Zrinska» Karlovačke županije, članica je predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije i potpredsjednica Gradskog odbora HDZ-a Karlovca. Od 2010. do 2013. obnašala je dužnost predsjednice Gradskog vijeća Karlovca.Od 31. siječnja 2014. do 28. prosinca 2015. u Hrvatskom saboru obnašala je dužnost zamjenice zastupnika Andreja Plenkovića. Od veljače do svibnja 2014. bila je članica saborskog Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Bila je i članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te Odbora za ravnopravnost spolova.

Ivan Kovačić

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivan Kovačić rođen je 25. travnja 1973. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Omišu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1992. godine, a diplomirao je u siječnju 1998. godine. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.Osnivač je i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu. Autor je i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran je za najboljeg profesora na Fakultetu. Član je više stručnih udruga, među kojima su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku i Europsko protetsko udruženje.Bio je zastupnik u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, gdje je bio potpredsjednik Odbora za turizam te član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Na lokalnim izborima 2013. kao nezavisni kandidat izabran je za gradonačelnika Omiša, čime je prekinuo 20-godišnju vlast HDZ-a u tom mjestu. Dvije godine kasnije na prijevremenim je izborima ponovno pobijedio i zadržao mjesto omiškog gradonačelnika.

Ante Šprlje

Kandidat za ministra pravosuđa Ante Šprlje na toj je dužnosti bio i u prošlom sazivu Vlade. Rođen je 20. kolovoza 1979. u Metkoviću, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu diplomirao je 2002. Državni stručni ispit položio je 2005. a pravosudni ispit u veljači 2007.Kao vježbenik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji radio je od listopada 2003. do veljače 2005. U travnju te godine postaje vježbenik u Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, a u prosincu 2007. sudski savjetnik na Općinskom sudu u Metkoviću, što radi pet godina. 2012. imenovan je sucem, a od siječnja do travnja 2015. obnašao je i dužnost zamjenika predsjednice Općinskog suda.U životopisu je naveo da odlično vlada engleskim i srpskim jezikom te da se služi njemačkim. Kao svoje društvene vještine naveo je sklonost timskom radu, volontiranje, izraženu komunikativnost, obučenost u moderiranju te kreativnom rješavanju problema. Među umjetničkim i drugim vještinama ističe ples, zborno pjevanje, fotografiju, odnose s javnošću, veslanje, planinarenje i istraživanje povijesti. Četiri je godine veslao na popularnom neretvanskom maratonu lađa.

Slaven Dobrović

Kandidat za ministra zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović tu je dužnost obnašao u i prošlom sazivu vlade. Na ministarsku dužnost došao je s mjesta izvanrednog profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je obnašao i dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša. Na zadnjim parlamentranim izborima je kao kandidat Mosta nezavisnih lista u VII. izbornoj jedinici izabran za zastupnika u Saboru.Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1967. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji studentski rad 1992. Magistrirao je 1998. obranom rada pod naslovom »Tehnološke mogućnosti sniženja sadržaja organskih tvari u vodama nekih sjeverno hrvatskih izvorišta«. Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije »Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja«. Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja i nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, primjerice Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora i međunarodne udruge International Water Association.

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku. U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. Govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.

Davor Ivo Stier

Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.

Nina Obuljen Koržinek

Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom »Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa«. Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za »umiješanost u kriminal u HAVC-u« zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.

Tomo Medved

Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje »Ljeto 95«.Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.

Pavo Barišić

Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom »Hegelova filozofija prava«. Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom »Transformacija praktične filozofije«. Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom »Praktična filozofija u Hegela«. Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju »Hrvatska i Europa« na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa »Filozofska istraživanja« i »Synthesis philosophica«, te urednik biblioteke »Filozofska istraživanja«.Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.

Milan Kujundžić

Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.

Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.

Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru – stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici.

Tomislav Ćorić

Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rođen je 1979. godine u Pločama, a nakon završene osnovne škole i gimnazije studirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U 2007. godini završio je znanstveni poslijediplomski studij »Financije i bankarstvo« obranom magistarskog rada »Učinkovitost kreditnog kanala monetarne politike u Republici Hrvatskoj«.Doktor ekonomskih znanosti postao je 2011. doktorskom disertacijom na temu »Tečajni mehanizam ERM 2 u procesu pristupanja europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji«. Član je Hrvatskog društva ekonomista. Od 2003. godine radi na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najprije u svojstvu asistenta, potom višeg asistenta i docenta.Od svibnja 2014. predsjednik je HDZ-ova Odbora za financije, a bio je i član radne skupine za izradu gospodarskog programa. Kao kandidat HDZ-a od lipnja 2016. obnašao je dužnost zastupnika u osmom sazivu Hrvatskog sabora.

NOVO 19.45 Mandatar Andrej Plenković predstavio je članove buduće Vlade i kazao je da je ponosan na sve koji će biti uključeni u Vladu. Rekao je da su svi novi ministri kompetentni, a u novoj vladi bit će četvero žena.

– Imamo 13 članova vlade koji su izabrani kao zastupnici, ostali nisu ali su kompetentni. Imamo četiri žene u Vladi, s tim sam osobito zadovoljan. Mislim da će svi dati sve od sebe da pomognu boljitku zemlje. Radi se o ljudima koji su spremni da daju maksimum od sebe, posebno u ostvarivanju naših ključnih ciljeva, kazao je.

Ministarstvo vanjskih poslova Davor Ivo StierMinistarstvo obrane Damir KrstičevićMinistarstvo financija Zdravko MarićMinistarstvo gospodarstva Martina DalićMinistarstvo regionalnog razvoja Gabrijela Žalac Ministarstvo zdravstva Milan KujundžićMinistarstvo graditeljstva Lovro KuščevićMinistarstvo rada Tomislav ĆorićMinistarstvo za demografiju Nada MurganićMinistarstvo kulture Nina Obuljen KoržinekMinistarstvo turizma Gari CapelliMinistarstvo poljoprivrede Tomislav TolušićMinistarstvo znanosti Pavao BarišićMinistarstvo branitelja Tomo MedvedMinistarstvo prometa Oleg ButkovićMinistarstvo uprave Ivan KovačićMinistarstvo zaštite okoliša Slaven DobrovićMinistarstvo unutarnjih poslova Vlaho OrepićMinistarstvo pravosuđa Ante Šprlje

———————

Iako mandatar Andrej Plenković još uvijek nije javno kazao sva imena u svojoj vladi televizija N1 neslužbeno doznaje njezin sastav.

Tako bi Tomislav Tolušić umjesto Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koje je vodio u prošloj vladi, trebao preuzeti Ministarstvo poljoprivrede.

Na mjesto ministra zdravstva doći će Milan Kujundžić koji će tako naslijediti dosadašnjeg ministra Daria Nakića.

Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova preuzet će Gabriela Žalac.

Martina Dalić će zauzeti mjesto ministrice gospodarstva, a Nina Obuljen naslijedit će Ministarstvo kulture od Zlatka Hasanbegovića koji neće sjediti u novoj vladi.

Nada Murganić preuzet će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku što znači da u novoj vladi neće biti ni Bernardice Juretić.

Tomislav Ćorić preuzima Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, dok će na čelo resora turizma zasjesti Gari Capelli.

Oleg Butković ostat će na čelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Poznato je i da Damir Krstičević preuzima resor obrane, a Zdravko Marić ostaje ministar financija.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja preuzima Pavo Barišić koji tako dolazi na mjesto Predraga Šustara, a Davor Ivo Stier preuzet će Ministarstvo vanjskih poslova što znači da u novoj vladi neće biti ni Mire Kovača.

Tomo Medved ostaje na čelu Ministarstva branitelja, a Lovro Kuščević bit će na čelu Ministarstva graditeljstva.