Traži se brža zabrana štetnih tvari koje ugrožavaju hormonalnu ravnotežu

Plastična ambalaža pred novim restrikcijama zbog kemikalija

Ljerka Bratonja Martinović

Čim prije treba smanjiti izloženost stanovništva kemikalijama koje su povezane s nizom kroničnih bolesti, od reproduktivnih problema, dijabetesa i raka, do neuroloških poremećaja, upozoravaju udruge 



ZAGREB Europski savez za zdravlje i okoliš (HEAL) i druge nevladine organizacije zatražile su od Europske komisije da ubrza donošenje novih kriterija zabrane kemikalija koje ugrožavaju hormonalnu ravnotežu.


Isti zahtjev postavile su Francuska i Švedska, koja je Europskoj komisiji zaprijetila tužbom zbog odgode utvrđivanja tzv. hormonalnih disruptora koji se, kako je utvrđeno, nalaze u plastičnoj ambalaži, kozmetici, igračkama i nizu drugih proizvoda u svakodnevnoj uporabi. 


Krajnji je rok za donošenje nove strategije i liste nepoželjnih kemikalija istekao krajem 2013. godine, no Europska komisija najavila je da je neće odobriti prije listopada 2014. Zbog sporosti europskih institucija, švedska ministrica zaštite okoliša Lena Ek poručila je da će, ako se nastavi otezanje sa zabranom štetnih tvari, poduzeti predviđene pravne korake.  

Štetno djelovanje


Nevladine udruge upozoravaju na potrebu da se čim prije smanji izloženost stanovništva kemikalijama koje su povezane s nizom kroničnih bolesti, od reproduktivnih problema, dijabetesa i raka, do neuroloških poremećaja. 




  – Otezanje Europske komisije pokazuje da su im birokratske procedure važnije od zdravlja i prevencije kroničnih bolesti. Da bi reducirali nepotrebne bolesti i zdravstveni trošak, moramo smanjiti dnevnu izloženost ljudi kemikalijama koje uzrokuju kronične bolesti – poručuje Genon K. Jensen, direktor HEAL-a. 


  Europskoj komisiji se preporučuje da uvede novu klasifikaciju hormonskih disruptora u kojoj će biti kemikalije za koje je dokazano hormonsko djelovanje, kao i one gdje postoji takva sumnja. Traži se uvođenje obveze autorizacije takvih supstanci kao tvari vrlo visokog rizika, biomonitoring populacije i ekosustava, te više ulaganja u mjere opreza umjesto u stimuliranje industrijskih inovacija. 


  Osim ftalata i bisfenola A, još je 30-tak kemikalija na popisu potencijalno opasnih tvari koje narušavaju hormonski sustav. 


  – Te se tvari nalaze praktički svuda, u plastici, hrani, kozmetici, igračkama. Za većinu nema jasnih dokaza o štetnom djelovanju, a tamo gdje ima, istraživanja su uglavnom provedena kod životinja, a ne ljudi. Ipak, evidentno je da su te tvari pogubne za okoliš – ističe toksikolog Franjo Plavšić. 


 Nužan oprez


Po mišljenju dječjeg endokrinologa Mislava Dumića, ne treba strahovati od svega što sadrži plastiku ili se odreći kozmetike, ali je dobro biti oprezan s takvim proizvodima. 


  – Uvijek treba čitati upute, makar bile pisane malim slovima. Ako piše da neki proizvod nije za trudnice ili malu djecu, toga se treba pridržavati, jer je dijete najranjivije upravo u prvim mjesecima fetalnog života. Neke su priče o hormonskim disruptorima prenaglašene, poput one o uranjenom pubertetu zbog hormona u mesu i mlijeku. Granica ulaska u pubertet počela se pomicati prije stotinu godina, dok nije bilo plastike, i to zbog boljih socioekonomskih uvjeta života i više pretile djece – veli Dumić, te zaključuje kako je djetetu daleko opasnije dati igračku neprimjerenu njegovoj dobi, kojom se može ugušiti ili povrijediti, nego dati mu plastičnu igračku.