Novi EU sustav putovanja

Pet eura do novog prometnog kaosa: Gužve na granicama mogao bi uskoro “pojačati” još jedan novitet

Irena Frlan Gašparović

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Prema prijedlogu, građani ne-članica Unije, kojima ne treba viza za schengensko područje, morali bi prije dolaska ispuniti jednostavan obrazac, platiti pet eura i na taj način dobiti posebno odobrenje za ulazak u EU. Problem bi mogli predstavljati oni koji prije putovanja nisu podnijeli zahtjev ili, pak, uopće nemaju pristup internetu pa se ne mogu na taj način registrirati, a jedno od predloženih rješenja - postavljanje kioska za registraciju na granične prijelaze, mogao bi biti recept za nove gužve



ZAGREB – Tko se jednom opeče, i na hladno puše: nakon što su nova EU pravila izazvala nesnosne gužve na hrvatskim granicama, Hrvatska će, izvjesno je, još opreznije pristupiti raspravama o novoj europskoj uredbi kojom bi se od građana država kojima ne treba viza za EU tražilo da se unaprijed, prije putovanja, prijave kroz poseban sustav. Prijedlog o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) u studenom prošle godine predstavila je Europska komisija, a o njemu se trenutno raspravlja u radnoj skupini Vijeća EU.



Premijer Andrej Plenović u četvrtak je uputio apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenih provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica. »Vlada je notificirala države članice EU-a i Europsku komisiju (EK) o prelasku sa sustavnog kontrola na granicama sukladno uredbi o pojačanoj kontroli schengenskih granica, na tzv. ciljanu kontrolu«, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak te naveo da su MUP, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te njegov kabinet »angažirani u dijalogu i s Mađarskom i sa Slovenijom«.Jutros je, kazao je, razgovarao i sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom te je još jednom apelirao da i Slovenija prijeđe sa sustavnog režima kontrole vozila na granici na tzv. ciljani.Sustavna kontrola podrazumijeva skeniranje svake isprave, neovisno je li riječ o državljanima EU ili ne, a to, naravno, kazao je premijer, izaziva velike gužve i dugotrajna čekanja i na slovenskoj i na hrvatskoj granici.Režim ciljane kontrole, na koji je prešla Hrvatska, podrazumijeva da će hrvatska granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno, čime će se, dodaje premijer, ubrzati protok s hrvatske strane.»Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo, ne samo naše. Jer mnogi od tih putnika putuju i dalje, pogotovo pred uskrsne blagdane«, rekao je premijer.Nada se da će biti pronađeno neko privremeno rješenje dok traju blagdani, a Hrvatska će, kaže, činiti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje.»Najlakše bi bilo, naravno, postati članica ‘Schengena’, ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa«, poručio je.Te su poruke, ponovio je, artikulirali prema EK, a ponovno će to učiniti i idućih dana i tjedana u svim kontaktima. (H)


Prema tom prijedlogu, građani ne-članica Unije, kojima ne treba viza za schengensko područje, morali bi prije dolaska ispuniti jednostavan obrazac, platiti pet eura (ako su stariji od 18 godina) i na taj način dobiti posebno odobrenje za ulazak u EU. Sličan sustav već primjenjuju, primjerice, Sjedinjene Američke Države. Registracija bi se obavljala putem internetske stranice ili mobilne aplikacije. Komisija je lani istaknula da je postupak za izdavanje odobrenja jednostavan i brz, da je za ispunjavanje zahtjeva potrebno svega desetak minuta te da bi se u većini slučajeva odobrenje izdalo u nekoliko minuta.




No, kako doznajemo, u dosadašnjim raspravama o ovom prijedlogu Hrvatska je iznijela nekoliko bitnih primjedbi koje bi trebalo razriješiti prije nego se novi sustav uspostavi. Jedno od otvorenih pitanja je što s ljudima koji prije putovanja nisu podnijeli zahtjev ili, pak, uopće nemaju pristup internetu pa se ne mogu na taj način registrirati. Prema neslužbenim informacijama, u raspravama se kao rješenje predlagalo da se na graničnim prijelazima postave posebni kiosci za registraciju. Naši izvori, međutim, upozoravaju da bi to moglo značiti ponavljanje nedavnih nemilih scena s hrvatskih granica – dugačka čekanja i gužve dok se ljudi na samoj granici pokušavaju registrirati.


Za Hrvatsku je još i bitnije da se novi sustav primjenjuje na vanjskim granicama EU-a, a ne vanjskim granicama Schengena. Nedavno pooštravanje graničnih kontrola pokazalo je zbog čega je ta distinkcija presudna: vanjska granica Schengena je na zapadnim granicama Hrvatske, prema Sloveniji i Mađarskoj. Iako se Hrvatska nada da će u skoroj budućnosti i sama postati članica Schengena, u hrvatskom stajalištu naglašava se da bi se novi sustav morao primjenjivati isključivo na vanjskim granicama EU-a – što znači na granicama prema državama koje nisu članice EU-a. Isti stav ponovio je nedavno i saborski Odbor za pravosuđe čiji predsjednik Orsat Miljenić upozorava da bi uvođenje novog sustava na zapadnim hrvatskim granicama bilo katastrofalno.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



U tom kontekstu, za zemlju poput Hrvatske s dugačkom kopnenom granicom bitno je i koliki bi bili troškovi uvođenja novog sustava po svakom graničnom prijelazu. Zato Vlada traži od Bruxellesa analizu isplativosti novog sustava, ali i analizu koja bi pokazala može li doći do negativnog utjecaja na turizam. U hrvatskom stajalištu ističe se da bi traženje prethodne registracije od turista kojima ne treba viza moglo te ljude natjerati da putuju na druga odredišta.


Isto upozorava i Odbor za pravosuđe: “Iako je dobra strana uvođenja sustava povezivanje podataka o ljudima koji putuju, ostaju otvorena pitanja o korisnosti uvođenja ovog sustava u odnosu na troškove uspostave te mogućnost negativnog utjecaja na Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju”. U Ministarstvu turizma, pak, ističu da se zalažu “za svaki korak u lakšem protoku turista između Hrvatske i drugih zemalja pri tome uzimajući u obzir sigurnost kao jedan od ključnih motivacijskih faktora pri odabiru destinacija današnjih turista”. Napominju i da je zasad riječ samo o prijedlogu uredbe koji nije konačan, nego se o njemu još raspravlja. Kako doznajemo, u tim raspravama Hrvatska se nastoji izboriti da jednom izdano odobrenje vrijedi pet godina, koliko je u svom prijedlogu predvidjela i Komisija. To bi zasigurno olakšalo situaciju turistima kojima ne treba viza jer se ne bi morali učestalo registrirati za, primjerice, dolazak na Jadran. No, ne slažu se sve države članice s tom idejom, pa se dosad raspravljalo i o mogućnosti da odobrenje traje svega dvije godine. Izvori iz Ministarstva unutarnjih poslova tvrde da je, prema posljednjoj verziji, u igri tri godine.


Iako je prijedlog još u fazi rasprave, neslužbeno se može čuti da postoji velik pritisak da se uredba donese do kraja ove godine. Sustav bi formalno počeo s radom 2020. godine. Iako se može činiti da vremena ima, ne treba zaboraviti da se i o nedavno uvedenim pooštrenim graničnim kontrolama počelo razgovarati još u jesen 2015. godine. Zato naši sugovornici iz MUP-a napominju da je bitno u ovoj fazi, kada se još raspravlja o novom sustavu, tražiti da se prijedlog nove uredbe “dotjera”. Na to upozorava i Miljenić, koji je, kao ministar, sudjelovao u sličnim raspravama na razini EU-a.


– Moje je iskustvo da ako ste glasni, inzistirate i imate dobro obrazloženje, onda će vas se čuti i uglavnom uvažiti. Ali, morate imati i saveznike, a okupljanje saveznika zadatak je Vlade, poručuje Miljenić.