Očekujemo da zbog pritiska javnosti i medija policija neće čekati prvi radni dan, nego da će Perkoviću nalog uručiti već u srijedu, kazao je Hini Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo
ZAGREB Europski uhidbeni nalog (EUN) Josipu Perkoviću mogao bi biti uručen već u jutarnjim satima Nove godine, kada na snagu stupaju zakonske izmjene po kojima će se EUN primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002.
»Očekujemo da zbog pritiska javnosti i medija policija neće čekati prvi radni dan, nego da će Perkoviću nalog uručiti već u srijedu«, kazao je Hini Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo.
Osim Perkovića, EUN će se od Nove godine aktivirati i za još 28 osoba za kojima su članice EU raspisale naloge. Mediji nagađaju da su među njima još dvojica bivših ‘obavještajaca’ Ivan Lasić i Zdravko Mustać te niz ubojica, krijumčara, razbojnika i drugih prijestupnika.
Bivšeg čelnika jugoslavenske, a potom i hrvatske obavještajne službe Josipa Perkovića njemačko pravosuđe tereti da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
Po propisanoj proceduri, nakon što EUN stupi na snagu, policija će Perkovića privesti županijskom državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i upitati pristaje li na izručenje.
Potvrdan odgovor proceduru izručenja učinio bi pukom formalnošću, no sudeći po ranijim Nobilovim izjavama, takav je rasplet teško očekivati.
A kakva će biti odluka županijskog, a potom i Vrhovnog suda ne žele nagađati ni kaznenopravni stručnjaci, koji nisu suglasni ni oko toga je li za Đurekovićevo ubojstvo nastupila zastara, koja je, pak, od lipnja obvezujući razlog za odbijanje izručenja na temelju europskog uhidbenog naloga.
Saborska je većina, naime, na prijedlog Vlade i uz protivljenje oporbe, 28. lipnja, svega tri dana prije ulaska Hrvatske u EU, izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU i, među ostalim, propisala da se EUN ne odnosi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. kada je u na snagu stupila Okvirna odluka Europskog vijeća o EUN-u.
Vlada je obrazlagala da želi spriječiti zatrpavanje hrvatskih sudova uhidbenim nalozima, a potom i da želi zaštititi hrvatske branitelje od procesa u drugim državama, no u javnosti je protumačeno da izmjene imaju samo jedan cilj – zaštititi Perkovića od izručenja, a zakon je kolokvijalno nazvan ‘lex Perković’.
