Perišić već 14 godina na tjeralici zbog granatiranja Zadra

U hrvatskome Ministarstvu pravosuđa zasad ne žele otkriti što će poduzeti u Perišićevu slučaju i hoće li od srbijanskih vlasti zatražiti njegovo izručenje zbog pravomoćne presude. Perišić i još 18 oficira bivše JNA osuđeni su 1997. u odsutnosti na zatvorske kazne od 10 do 20 godina zbog ratnog zločina protiv civila i granatiranja Zadra

Nekadašnji načelnik Glavnog stožera Vojske Jugoslavije general Momčilo Perišić izjavio je u petak u Beogradu, po povratku iz Den Haaga gdje ga je Žalbeno vijeće haaškog suda (ICTY) oslobodilo optužbi za ratne zločine, da je oslobađajuća presuda »skroman doprinos da se skine anatema sa srpskog naroda o navodnom kršenju ratnog prava«.

»Na bojištu sam branio čast naroda i živote svojih suboraca, nakon toga sam se s demokratskim snagama borio protiv totalitarnog režima (Slobodana Miloševića), a potom sam, bez ikakvih kalkulacija, otišao u Den Haag sa željom da pred tim međunarodnim sudom obranim svoju čast i dostojanstvo i u tome sam uspio«, rekao je novinarima Perišić po dolasku u beogradsku zračnu luku.

Momčilo Perišić, kojega je Haaški tribunal oslobodio optužbi za ratne zločine, stigao je rano popodne vladinim zrakoplovom u Beograd, gdje su ga dočekali predstavnici ministarstva pravosuđa i obrane, Ureda za suradnju s ICTY, članovi obitelji, prijatelji i brojni novinari.

»Dokazao sam da uporan, pismen, ustrajan general može biti uspješan na svim frontama«, rekao je Perišić, koji nije želio odgovarati na pitanja novinara, uz objašnjenje da ga čekaju obitelj i prijatelji i da će »biti vremena« i za medije.

Žalbeno vijeće ICTY poništilo je u četvrtak prvostupanjsku presudu na 27 godina zatvora i oslobodilo Perišića optužbi i odgovornosti za pomaganje u počinjenju ratnih zločina u Srebrenici i Sarajevu te granatiranju Zagreba.

U rujnu 2011. prvostupanjsko vijeće ICTY osudilo je generala Perišića (68) na 27 godina zatvora zbog pomaganja i potpore topničkih i snajperskih napada na civile u Sarajevu s položaja Vojske Republike Srpske 1993-95 i ubojstva oko 7.000 Bošnjaka i raseljavanja stanovništva Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Perišić je bio osuđen i zato što nije spriječio i kaznio počinitelje raketnih napada na Zagreb u svibnju 1995., u kojem je poginulo sedam civila, jer ga je optužnica teretila da je imao efektivne zapovjedne ovlasti i kontrolu nad vojskom samoproglašene Republike Srpske Krajine.

Perišić se dragovoljno predao Haaškom tribunalu 7. ožujka 2005, na dan kada je službeno objavljeno da je optužen.

Obrazlažući presudu iz 1997., zadarski sudac Dubravko Krpina rekao je da je krivnja optuženih oficira nedvojbeno utvrđena svjedočenjem pripadnika JNA koji su odbili provoditi Perišićeve zapovijedi o topničkim napadima na Zadar, među kojima su bila i petorica hrvatskih građana koji su u Zadru služili vojni rok. Sa svojim su postrojbama poslani na benkovačko područje, odakle se topništvom napadao Zadar i okolica, no oni su odbili pucati, zbog čega su bili zatvoreni u Zemuniku, Kninu i Sarajevu, odakle su pobjegli.Sud je ocijenio kako su Perišić i ostali bili svjesni da je zabranjeno ubijati civile i rušiti civilne objekte, no unatoč tome »slijepo su prihvaćali velikosrpsku ideju i izdavali, prenosili i provodili zapovijedi za napade«.Optužene su po službenoj dužnosti branila trojica zadarskih odvjetnika koji su od suda tražili da pri odmjeravanju kazne uzme u obzir je li optuženik bio nalogodavac ili samo izvršitelj.Osim haaškoga i zadarskog suđenja, Perišić je bio i na meti vojnog tužiteljstva u Srbiji, koje ga je 2002. optužilo za špijunažu u korist SAD-a. Perišić je u ožujku te godine uhićen u motelu na ibarskoj magistrali zajedno sa službenikom Veleposlanstva SAD-a u Beogradu Davidom Neighbourom, nakon čega je dao ostavku na dužnost potpredsjednika vlade. Kako bi se zaštitio od progona, pozvao se na imunitet koji je do 2004. imao kao parlamentarac Demokratske opozicije Srbije (DOS) – koalicije 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.Perišića je žalbeno vijeće Haaškoga suda (ICTY) jučer oslobodilo krivnje poništivši prvostupanjsku presudu kojom je bio osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina u BiH i Hrvatskoj.