Zatražena pojašnjenja

Pejnović: Visia Croatica je u principu ispunila uvjete natječaja i dobit će ugovor za preuzimanje Imunološkog zavoda

Hina

U razgovoru o upravljanju državnom imovinom, Pejnović je istaknuo kako se u Registru državne imovine nalazi 1,022 milijuna stavaka, odnosno objekata, ali da taj posao nije do kraja završen. U toj evidenciji nije imovina lokalnih samouprava, gradova i općina, gdje je uz ostalo i 400 dodatnih poduzeća



Visia Croatica dobit će ugovor za preuzimanje Imunološkog zavoda, dok će se u državni proračun sliti oko 1,6 milijardi kuna povlačenjem 60 posto dobiti iz državnih poduzeća, kazao je u ponedjeljak Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).


“Visia Croatica je u principu ispunila uvjete natječaja i dobit će ugovor. Međutim, ovih smo ih dana zatražili dva pojašnjenja vezana uz odnos Visie kao komanditnog društva odnosno Visie d.o.o., budući da je na natječaju sudjelovao d.o.o. Isto tako, zanima nas dinamika ulaganja i izvor sredstava”, naglasio je Pejnović u emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.


U razgovoru o upravljanju državnom imovinom, Pejnović je istaknuo kako se u Registru državne imovine nalazi 1,022 milijuna stavaka, odnosno objekata, ali da taj posao nije do kraja završen. U toj evidenciji nije imovina lokalnih samouprava, gradova i općina, gdje je uz ostalo i 400 dodatnih poduzeća.




“Registar smo radili s velikim strahom da ne dođe do rasprodaje državne imovine i u tome smo uspjeli. Moram istaknuti kako nas i dalje svakodnevno pritišću da u bescjenje prodamo imovinu, a to ne želimo. Drugi problem je efikasnost. Kod državnih poduzeća gubitke bilježimo kod Petrokemije i Hrvatske poštanske banke jer se kod tih poduzeća nije na vrijeme uložilo ono što se trebalo uložiti. HPB smo željeli prodati, no nije išlo, u Petrokemiju su izostala ranija ulaganja. Povrh toga opterećuju nas i poduzeća iz transportnog sektora, ceste, željeznica i pojedini aerodromi”, rekao je Pejnović.


Dodao je kako njegov ured stječe i novu imovinu, uz ostalo viške, komiške i starigradske hotele, koja u državne ruke dolazi zbog velikih poreznih potraživanja.


Ukupni ovogodišnji prihodi državne imovine iznosit će, tvrdi Pejnović, tri milijarde kuna, od čega milijarda po osnovi nekretnina i dvije milijarde iz trgovačkog dijela.


Na najavu ministra financija Borisa Lalovca da će se za pokrivanje proračunskog manjka povući dio dobiti državnih poduzeća, Pejnović je kazao da je prijedlog pripremljen i da se o njemu raspravlja.


“Povlačenjem oko 60 posto dobiti naših poduzeća moguće je sakupiti 1,6 milijardi kuna. Na taj ćemo način pomoći Vladi da završi svoj program”, istaknuo je Pejnović.


Europska komisija traži dodatne mjere za smanjenje proračunskog deficita u visini 0,4 posto BDP-a, a kako prošlotjedno povećanje trošarina na derivate i cigarete nosi oko 0,15 posto BDP-a, traži se dodatnih 0,25 posto.


Ante Bajo iz Instituta za javne financije naveo je u emisiji kako je, prema evidenciji Eurostata, vrijednost hrvatske financijske imovine 168,7 milijardi kuna, odnosno oko 50 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa je Hrvatska po veličini državne imovine sedma zemlja Europske unije.


S druge strane, kazao je Bajo, financijske obveze iznose više od 280 milijardi kuna, dakle značajno su iznad vrijednosti te imovine. Bajo najveći problem vidi u lošem upravljanju javnim dugom.