ZAGREB Iako sve više transakcija obavljaju karticama, građani Hrvatske pri tome još uvijek gotovo polovicu kupljenih roba i usluga plaćaju odmah, odnosno izbjegavaju odgodu ili kreditno plaćanje. 

Kad plaćaju robu ili usluge karticom Hrvati, među nekoliko modela, i dalje najradije biraju opciju po kojoj im se novac odmah skida s računa, odnosno onu po kojoj odmah plaćaju svoje obveze. 

Pokazuje to  publikacija Hrvatske narodne banke (HNB) »Platne kartice i kartične transakcije« u kojoj je i podatak da su građani Hrvatske u prošloj godini  s gotovo 205 milijuna transkacija  karticama platili robe i usluge u vrijedne 42,3 milijarde kuna.

Od toga je 20,66 milijardi kuna plaćeno debitnom karticom, što znači da je usluga odmah  i izravno naplaćena s računa  vlasnika kartice. Takvih je transakcija u prošloj godini bilo  više od 124 milijuna i građani su u prosjeku podmirivali račun vrijedan 167 kuna. Trenutno podmirivanje računa debitnom karticom Hrvatima dijelom omogućava i to što koriste mogućnost dopuštenog minusa od gotovo sedam milijardi kuna. 

Iza trenutnog plaćanja karticom  među Hrvatima je  najpopularnija charge funkcija, koja omogućava odgodu plaćanja, ali se po toj kartici  svi troškovi plaćaju jednom mjesečno s tim da se na odgodu ne plaća kamata.  Na taj način građani Hrvatske u prošloj su godini kupili robe i usluge u vrijednosti većoj od osam milijardi kuna. 

Obročnom otplatom  građani su platili robu i usluge vrijedne 7,2 milijarde kuna i pri tome je prosječan račun, bilo ih je gotovo šest i pol milijuna, bio veći od tisuću i sto kuna.  U plaćanju računa vrijednih četiri milijarde kuna građani su koristili mogućnost odgođene otplate.

Ipak, svoje kartice građani Hrvatske najviše koriste za podizanje gotovine na bankomatu. Učili su to u prošloj godini gotovo sto milijuna puta  i na taj način su podigli više od 70 milijardi kuna gotovog novca. 

Peglali su Hrvati svoje kartice i u inozemstvu pa su u prošloj godini i to 13,5 milijuna puta i tako  su obavili transakcije, bilo podizanja gotovine ili plaćanja računa,  vrijedne gotovo 7,8 milijardi kuna, odnosno više od milijardu eura.  Pod toga je čak 5,6 milijardi kuna, odnosno 72 posto međunarodnih transakcija, odrađeno u sedam najzastupljenijih zemlja Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Njemačkoj, Italiji, SAD-u, Velikoj Britaniji i Austriji.  No, iako su najviše trošili u tim zemljama kartično poslovanje pokazuje da su Hrvati u prošloj godini međunarodne kartične transakcije »odradili« u 135 valuta u čak 215 država.