Uskok od prošlog tjedna ima dopise Nade Čavlović Smiljanec kojima ona šalje ministru kupoprodajne ugovore za zemljište Spačve i Čvora na potpis, a koji su joj postali sumnjivi tek četiri mjeseca kasnije. Na ugovorima poslanim ministru je paraf sada već bivše ravnateljice i još troje poreznih službenika
ZAGREB » Je li u slučaju preuzimanja zemljišta Spačve za namirenje poreznog duga bilo pogodovanja i je li nanesena šteta državi u prvom će koraku, ako se odluče za pokretanje postupka, procijeniti DORH i USKOK , a u konačnu će odluku donijeti sud ako priča ode tako daleko. Isto je i sa slučajem u kojem je država preuzela zemljište tvrtke Čvor, opet zbog namirenja duga.
Ako je istina da je ravnateljica potpisala te dopise onda njezin kasniji postupak u kojem je zatražila novu provjeru dobiva još više na snazi, tvrdi dio naših sugovornika iz Vlade. Objašnjavaju to činjenicom da je ona odlučila progovoriti o slučaju iako bi, ako je istina da je potpisala dopis kojim se ugovori dostavljaju ministru na potpis, sugerirali da tada nije dobro odradila svoj posao, odnosno da nije provjeravala hoće li se prebijanjem duga za zemljište oštetiti država. Ipak, kažu, kad je to naknadno uočila o tome je upozorila premijera i ministra Linića.
Politička posljedica te priče zasad je smjena ministra financija Slavka Linića, koju je premijer Zoran Milanović objasnio nestankom povjerenja u Linića. Prema premijerovim tvrdnjama Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po cijeni od 33,58 milijuna kuna, iako je naknadna procjena koju je naručila bivša ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec ukazivala da to zemljište vrijedi šest milijuna kuna. Milanović je otkrio i to da je od Linića zatražio objašnjenje nakon što ga je na nesrazmjer prije više od dva mjeseca upozorila Čavlović Smiljanec, kojoj se ta procjena učinila sumnjivom početkom godine kad je dobila kupoprodajni ugovor jer je trebalo rasknjižiti dug Spačve.
Prebijanje duga
Međutim, dokumenti koje Novi list ima u posjedu, te dio njih koje smo dobili na uvid, a svi su predani USKOK-u prošli tjedan kad je afera izašla u javnost, sugeriraju da Nadu Čavlović Smiljanec taj kupoprodajni ugovor nije trebao iznenaditi početkom ove godine. Prema toj dokumentaciji ona je 30. listopada prošle godine poslala dopis kojim se ministru financija »na potpis dostavlja kupoprodajni ugovor« kojim se dug Spačve prebija preuzimanjem zemljišta u Trogirskoj ulici procjenjenog na 35,8 milijuna kuna, na koliko ga je u nekoliko navrata od 2010. godine procijenilo troje vještaka. Taj je dopis pratio i kupoprodajni ugovor na kojem su prije ministrovog potpisa bili parafi ravnateljice i još troje službenika Porezne uprave. Isto je bilo i s kupoprodajnim ugovorom za zemljište Čvora u ulici H.D. Genshera koje je procjenjeno na 11,13 milijuna kuna.
Ti dokumenti nameću pitanje zašto ravnateljica Porezne uprave, ako ih je vidjela još u listopadu i rujnu, nije na njih reagirala, upozorila ministra Linića, pa i premijera prije samog potpisa na nesrazmjer cijene po kojoj država preuzima, odnosno kupuje zemljište i njegove stvarne vrijednost, kako je to učinila nekoliko mjeseci kasnije, kad su ugovori već bili potpisani.
Ne zna čiji je paraf
Nada Čavlović kazala nam je da ona kao šefica porezne uprave nije sudjelovala, niti je smjela sudjelovati u velikim nagodbama koje je pripremalo Nagodbeno vijeće, pa tako nije sudjelovala ni u dogovoru oko preuzimanja zemljišta Spačve i Čvora.
U sklopu predstečajne nagodbe, napominje Čavlović Smiljanec dogovorena je i cijena zemljišta, koja je njoj postala sumnjiva tek u veljači ove godine. Vrijeme je to u kojem su odnosi među ljudima u Ministarstvu fijnancija ozbiljno narušeni, već se dogodila i smjena Branka Šegona, a javnost je ozbiljno spekulirala i sa smjenom ministra financija. Je li to razlog zbog kojeg je ravnateljica bila opreznija nego u rujnu i listopadu kada je Liniću slala dopis kojim upućuje kupoprodajne ugovore na potpis?
– Ne sjećam se ni tog dopisa, niti tih ugovora, niti da sam bilo što od toga potpisala u rujnu i listopadu, ali morate znati da sam dobivala stotine dokumenta koje su pripremali drugi ljudi iz Porezne uprave, odgovorila je na naše pitanje je li joj procjena zemljišta bila sumnjiva u vrijeme kad je tadašnjem ministru slala dopis, odnosno ugovor na potpis, te zašto je čekala najmanje četiri mjeseca da upozori premijera na štetnost tih ugovora. Dodala je i to da već deset dana nije u Poreznoj upravi, te da ne zna, niti može provjeriti o kakvim je dokumentima riječ i je li na njima doista njezin paraf. Ističe i da je prošle godine dala svojim zamjenicima Josipu Lozančiću i Tihomiru Kralju ovlaštenje da potpisuju dokumente iz nadležnosti za koje su bili zaduženi. Što se doista dogodilo s tim dopisom i ugovorima, te tko je sve svojim parafom bivšem ministru jamčio da ih može potpisati, otkrit će USKOK koji ima i te dokumente.
Čavlović Smiljanec kaže da je nesrazmjer uočila u veljači, kada je ugovore i dobila, te je o svemu i izvijestila premijera.
Procjena na procjenu
I u Vladi na naš upit je li možda ravnateljica premijera ranije upozoravala na spomenutu predstečajnu nagodbu i prebijanje duga, odgovaraju da je prvu informaciju premijer dobio krajem veljače nakon čega je zatražio i objašnjenje od ministra financija. Na konferenciji za novinare na kojoj je objavio Linićevu smjenu Milanović je kazao da je Linić njegov zahtjev ingnorirao dva mjeseca. Dopis Čavlović Smiljanec premijeru Milanoviću nakon ostavke i Linićeva kronoligija događanja u Spačvi isto govore o onome što se u Ministarstvu događalo u ta dva mjeseca. Prvo je bivša ravnateljica naručila procjenu zemljišta Spačve od službenika Porezne uprave po kojoj je to zemljište procijenjeno na samo šest milijuna kuna, onda je o tome izvijestila i ministra. On joj je pak naložio da uz dotadašnje procjene vještaka, koje su se kretale od 30 do 35 milijuna kuna, zatraži još jednu, novu procjenu nakon koje bi država, kako je ustvrdio Linić, mogla zatražiti odštete ako je ranija procjena bila kriva. Porezna uprava angažirala je novog vještaka koji je zemljište procijenio na 28 milijuna kuna, dakle pet milijuna kuna niže od iznosa po kojem ga je država preuzela i 22 milijuna više od procjene Porezne uprave.