Prva petoljetka recesije

Pala kupovna moć: Jedni jedu meso, drugi samo zelje, zajedno jedemo sarmu

Tihomir Ponoš

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Razlika između BDP-a  po stanovniku iz 2008. i 2012. iznosi koliko i otprilike košta 80 kilograma svinjskoga mesa, nešto više od jedne rate (3.000 kn) stambenog kredita ili oko 340 litara eurosupera

Prva petoljetka recesije rezultirala je smanjenjem prihoda po stanovniku za više od 3.200 kuna godišnje, a izraženo u eurima gubitak je, što zbog pada BDP-a, što zbog nešto višeg tečaja eura, još i veći, čak 869 eura. Pokazuju to nedavno objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za 2012. godinu prikazanu za Hrvatsku, ali i županijsku razinu.    Prema tim podatcima 2008. godine, a u jesen te godine započela je kriza, BDP po stanovniku iznosio je 80.653 kune, a 2012. točno 3.246 kuna manje. Izraženo u eurima BDP po stanovniku je 2008. iznosio 11.166 eura, a četiri godine kasnije 10.297. U prvom slučaju pad je iznosio nešto više od četiri posto, u drugom 7,7 posto.  

Dramatičan pad




Te brojke zorno otkrivaju razloge pada kupovne moći stanovništva i potrošnje. Pretoče li se te svote u nešto konkretno itekako dobro se vidi o kolikom je gubitku riječ. Razlika između dva BDP-a po stanovniku izražena u kunama iznosi koliko i otprilike košta 80 kilograma svinjskoga mesa, nešto više od jedne rate stambenog kredita (uz pretpostavku da je rata 3.000 kuna), oko 300 litara jestivog ulja i otprilike 340 litara eurosupera. Hrvati više cijene inozemnu valutu, prije je to bila njemačka marka, danas je to euro, a taj je pad izražen u eurima strmoglaviji. Eurski gubitak iznosi i više od dvije prosječne mjesečne rate stambenog kredita. 


  BDP nije ravnomjerno padao i u razvijenijem kontinentalnom dijelu Hrvatske zabilježen je manji pad nego li u jadranskim županijama. U kontinentalnom je dijelu Hrvatske BDP smanjen za nešto više od tri posto, na obali za više od pet posto. Pogledaju li se isti podaci DZS-a, ali u eurima, pad u jadranskim županijama postaje dramatičan: u četiri godine iznosi više od devet posto, odnosno više od tisuću eura. 


  Gledano po regijama – kontinentalne i jadranske županije – kontinentalni dio ostvaruje BDP nešto veći od prosjeka, a jadranski nešto manji. Kontinentalni je dio oko 1.500 kuna iznad prosjeka, a jadranski nešto više od 3.000 ispod prosjeka. Međutim, ovi podatci potvrđuju priču o statistici kao sarmi: netko jede meso, netko zelje, zajedno jedemo sarmu.  

Velike razlike


U kontinentalnom dijelu zemlje samo je Grad Zagreb iznad prosjeka, a s BDP-om po stanovniku od 139.119 kuna toliko strši od državnog prosjeka (iznosi 77.407 kuna) da cijelu regiju gura iznad prosjeka. Zelje jedu u onih sedam kontinentalnih županija koje su po BDP-u kojega stvaraju sedam najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, a tek je na osmom mjestu Ličko-senjska županija kao ona koja stvara najmanji BDP po stanovniku u jadranskom dijelu Hrvatske.




Od tih sedam jadranskih županija, dvije stvaraju BDP iznad prosjeka države. Primorsko-goranska je s nešto više od 98 tisuća kuna druga na razini države, slijedi s malim zaostatkom Istarska, a Dubrovačko-neretvanska, iako ispod državnog prosjeka, je četvrta. Ti podatci ilustriraju kolike su razvojne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske. U Zagrebu se po stanovniku stvara gotovo tri puta veći BDP po stanovniku nego li u njemu nedalekom Hrvatskom zagorju. Produktivnost je u dvije regije podjednaka. U jadranskim županijama živi tek nešto manje od trećine stanovništva, a stvaraju 31,7 posto BDP-,a dok nešto više od dvije trećine stanovništva u kontinentalnoj Hrvatskoj stvara 68,3 posto.