ZAGREB  Očekuje li hrvatske potrošače značajnije pojeftinjenje cijene prirodnog plina koji se koristi u kućanstvima ili će se pad cijena energenata na našem tržištu ograničiti na jeftinije gorivo na benzinskim crpkama, ne usuđuju se precizirati ni najugledniji stručnjaci.

Dok naftni ekspert Davor Štern, nekadašnji direktor INE i ministar gospodarstva, kaže kako teško možemo očekivati povoljniju cijenu prirodnog plina što ga koristimo za grijanje, profesor dr. Igor Dekanić s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta smatra da bi do pojeftinjenja moglo doći s »odmakom« od nekoliko mjeseci. Naime, na cijenu prirodnog plina što je plaćaju krajnji korisnici, ne utječe isključivo cijena na međunarodnom tržištu, nego i tarifna politika koju svaka država sama određuje.

Presudan monopol

– Vjerojatno se može očekivati pojeftinjenje, ali to ovisi o dvije okolnosti. Prva je zadržavanje niskih cijena nafte, ako one ostanu na nižoj razini, pad cijena plina može se očekivati. Druga važna činjenica je zadrška s kojom cijene drugih energenata prate cijene nafte. Kod plina je ta zadrška nekoliko mjeseci, pa kad dođe do promjene cijene nafte, nju će se za četiri do šest mjeseci slijediti i cijena plina, objašnja dr. Igor Dekanić.

Energetski konzultant Davor Štern mnogo je oprezniji u najavama pojeftinjenja prirodnog plina.

– Formula cijene prirodnog plina vezana je uz naftu, ali na plinskom tržištu nema pada cijena. Proizvođači su svojevrsni monopolisti i nema velike sreće s nižim cijenama. Važno je napomenuti kako plin ima drukčiju vrstu transporta od nafte i to umnogome utječe na njegovu cijenu. Uspoređivatise može jedino njihova energetska vrijednost, ali to ne može utjecati na cijenu, kaže Štern.

Dosadašnji primjeri potvrđuju, kažu naši sugovornici, da cijena prirodnog plina iz nalazišta na dalekom istoku, na Sjevernom moru ili u sjevernoj Africi opada zajedno sa cijenom nafte. Profesor Dekanić podsjeća kako je posljednji put tako visoko sniženje cijene nafte zabilježeno 1988. godine, te kaže da je tada pojeftinio i plin.

– Posljednje veliko sniženje nafte zabilježeno je 2008. na 2009. godinu, kada je također pala cijena plina na svjetskom tržištu, što mi nismo osjetili na našim plinskim računima. Naime, cijene plina u Europi povezane su uz tarifnu politiku država, dok su u SAD one burzovne, kao i cijene nafte. U Americi je velika ponuda plina iz škriljevaca značajno srušila cijene, dok su u Europi te cijene više vezane uz državnu politiku, drži dr. Dekanić.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…