Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
8. prosinca 2019.
Upozorenje

Packe Plenkovićevoj vladi iz Bruxellesa: 'Hrvatska sve slabije provodi preporuke Europske komisije'

Packe Plenkovićevoj vladi iz Bruxellesa: 'Hrvatska sve slabije provodi preporuke Europske komisije'
Packe Plenkovićevoj vladi iz Bruxellesa: 'Hrvatska sve slabije provodi preporuke Europske komisije'
Autor:
Objavljeno: 2. ožujak 2019. u 21:02 2019-03-02T21:02:17+01:00

Hrvatska nije iznimka, jer i ostale članice Europske unije uglavnom ignoriraju preporuke koje im Komisija svake godine šalje u sklopu Europskog semestra

ZAGREBJavnosti nije nepoznato da je Europska komisija ovih dana poslala članicama Unije nove preporuke za otklanjanje gospodarskih problema, pri čemu je Hrvatsku pohvalila da je izašla iz »prekomjernih makroekonomskih neravnoteža«. Manje je poznato da je Komisija pritom ocijenila kako Hrvatska slabo provodi njezine preporuke i da su reforme u našoj zemlji proteklih godina »zastale«. Iz toga su neki promatrači zaključili da je Komisijina ocjena ponašanja Plenkovićeve vlade uvelike negativna.
Međutim, Hrvatska tu nije iznimka, jer i ostale članice Europske unije uglavnom ignoriraju preporuke koje im Komisija svake godine šalje u sklopu Europskog semestra. Na to je ovih dana podsjetio briselski institut Bruegel, upozorivši da članice EU-a u razdoblju od 2013. do 2017. godine nisu provele većinu naputaka iz Bruxellesa i da se njihova nediscipliniranost pogoršava.

Gledanje kroz prste

Najtragičnije je to što preporuke Komisije razmjerno najviše ignorira Njemačka, najsnažnija i najutjecajnija članica EU-a, koja prednjači u deklarativnom pozivanju na europsko jedinstvo i vrijednosti. Vlada Angele Merkel u povođenju preporuka Komisije nije ništa bolja od vlada Mađarske i Slovačke, jer su sve tri zemlje u pet godina provele samo 29 posto preporuka Komisije, po čemu su se svrstale na dno europske ljestvice. Po neposlušnosti prema Bruxellesu ipak prednjači mali Luksemburg, iz kojeg dolazi aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Njegova je zemlja provela samo 23 posto preporuka, spustivši se na dno rang-liste, prema Bruegelu.

Hrvatska je od 2013. do 2017. provela 31 posto mjera, smjestivši se u donjoj trećini članica, na 21. mjestu. Komisija je ovih dana Hrvatskoj progledala kroz prste, opravdavajući »zastoj« u reformama time što su protekle godine za našu zemlju bile »politički nestabilne«. Ipak, uočila je kako je Vlada lani zagrizla u mirovinsku reformu. Komisija smatra da je i Berlin lani napravio »napredak«, iako se s puno preporuka nije ni suočio.
Dok je Njemačka na dnu discipliniranosti, paradoksalno jest da Komisijine preporuke najviše provodi Finska (53 posto), a potom Velika Britanija (51), zemlja koja smatra da europske institucije previše zadiru u njezine nacionalne poslove i koja zbog toga kani napustiti EU. Treća po discipliniranosti je Slovenija s 48 posto.

Postupci protiv neposlušnih

Italija i Francuska nalaze se malo iznad sredine ljestvice, pri čemu je Rim proveo 40 posto preporuka, a Pariz 37 posto. Nizozemska je u sredini, dok se Rumunjska, Češka, Poljska, Austrija i Bugarska, zajedno s Hrvatskom, nalaze u donjoj polovini. Kad u postocima navodi stupanj provođenja preporuka, Bruegel tu uključuje i one preporuke kod kojih je prema kriterijima Komisije zabilježen samo »ograničeni napredak« ili »određeni napredak«. Ponavljamo, preporuke se u najvećem dijelu ne provode.

Ako članice EU-a u širokom luku zaobilaze naputke koje im Bruxelles šalje u sklopu postupka pod nazivom Europski semestar, nešto treba učiniti. Autori Bruegelovog istraživanja, Konstantinos Efstathiou i Guntram B. Wolff, još od prošle godine upozoravaju da Europski semestar ne može ostati kakav je danas. Oni se ne zalažu za disciplinske postupke protiv neposlušnih, već smatraju da je Komisija predaleko otišla u koordinaciji mjera među članicama Unije i da bi se trebala ograničiti samo na ono što je za EU »najbitnije«.

– Naši rezultati bacaju ozbiljnu sjenu na učinkovitost Europskog semestra i upućuju na to da ga donositelji mjera trebaju preispitati – kažu autori.
Vjeruju da mjere Komisije ne moraju biti loše, ali je problem u tome što se ona nepotrebno petlja u neke nacionalne poslove, »poput skrbi o djeci«, o kojima bi prema principu supsidijarnosti trebalo odlučivati na nacionalnoj, pa čak i na regionalnoj razini. Autori upozoravaju da vlade i parlamenti članica »ne žele da njihova suverenost bude smanjena«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.