Potpuno kriva računica

PUCANJ U PRAZNO Reiner i Markić napadaju, ali udruge ne dobiju ni 10 posto novca koji im se pripisuje

Tihomir Ponoš

Uputio kritike udrugama koje Vlada financira, a one »napadaju tu istu Vladu« – / foto Željko Reiner  I. KRALJ/PIXSELL

Uputio kritike udrugama koje Vlada financira, a one »napadaju tu istu Vladu« – / foto Željko Reiner I. KRALJ/PIXSELL

Od više od 1,6 milijardi za rad udruga, odnosno za programe koji se tiču ljudskih prava i političke kulture, izdvojeno je malo više od 123 milijuna ili 7,38 posto. A tih 123 milijuna znatno je manje i od 280 milijuna kuna, koliko Reiner spominje kao donju granicu financiranja Katoličke crkve



Potpredsjednik Sabora i vitez reda Svetoga groba jeruzalemskoga Željko Reiner u emisiji »Točka na tjedan« televizije N1 osvrnuo se na svote koje država godišnje osigurava za Katoličku crkvu i za udruge. Ponovio je tezu da se za Crkvu i ne izdvaja tako mnogo (on tvrdi 280 do 300 i nešto milijuna kuna godišnje iz proračuna), dok se »za različite nevladine udruge, udruge civilnog društva, daje negdje oko 1,5 milijardi i to se ne propituje i ne postavlja se kao problem. Među njima ima cijeli spektar: od vrlo korisnih, humanitarnih i drugih udruga, do nekih za koje uopće ne znate zašto postoje i nekih koje su navodno građanske i civilne udruge i navodno neovisne, nevladine udruge, a zapravo napadaju tu istu Vladu, ali kažu: bez novca od Vlade mi ne možemo opstati«.


Nije prvi put


Nije Reiner prvi koji je posljednjih godina napao nevladine organizacije po financijskoj liniji, a nije ni prvi koji im je prigovorio da dobivaju novac od Vlade (dakle iz proračuna), a onda napadaju tu istu Vladu (prije njega učinio je to primjerice Zoran Milanović). Kada se govori o tim udrugama, u pravilu se misli na udruge koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom društva, a te se udruge financijski sasvim neopravdano dovodi u korelaciju sa spomenutih 1,5 milijardi kuna pa ispada da država tolikom svotom financira udruge kao što su GONG, Documenta, B.a.b.e., Centar za mirovne studije i slične.


No, stanje je – i to na temelju podataka koje je potvrdila Vlada Andreja Plenkovića usvojivši u kolovozu prošle godine »Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini« (za sada posljednji usvojeni izvještaj) – bitno drugačije od onoga kako ga prikazuje Reiner, a počesto i Željka Markić i protivnici spomenutih udruga.




Država je za sve udruge 2015. godine izdvojila 1.672.699.179,11 i to po svim razinama (državni proračun, prihod od igara na sreću, sredstva iz proračuna županija i Grada Zagreba, zatim proračuna gradova, općina, javnih trgovačkih društava, turističkih zajednica i drugoga). Nacionalna razina financiranja koja obuhvaća državni proračun i igre na sreću iznosila je 765.317.671,46 i to za sve udruge. Organizacije koje su na zubu Reineru u pravilu su financirane iz područja koja su klasificirana kao »ljudska prava« i »demokratska politička kultura«, a već na državnoj razini jasno je da su one daleko od 1,5 milijarde kuna.


Sve razine


Naime, za demokratsku političku kulturu 2015. izdvojene su 79.415.443,83 kune (sklopu toga je nešto manje od 42 milijuna izdvojeno za razvoj civilnog društva), a za ljudska prava 37.342.881,88 kuna (pri čemu na financiranje programa nacionalnih manjina otpada više od 17 milijuna) što znači da na ta dva segmenta otpada 15,2 posto financiranja na državnoj razini. Na državnoj razini najvećom svotom sufinancirane su udruge koje se bave socijalnom djelatnošću (više od 186 milijuna), slijede kultura i umjetnost (više od 174 milijuna) i sport s nešto više od 136 milijuna kuna.


Na nižim razinama države stanje je za sufinanciranje projekata koji se tiču ljudskih prava i demokratske političke kulture mnogo lošije nego li na državnoj. Sve županije i Grad Zagreb za sufinanciranje udruga izdvojile su ukupno nešto više od 215 milijuna kuna. Najveći dobitnik je sport s gotovo 154 milijuna (od toga 123 milijuna izdvaja Grad Zagreb), a ukupna svota u dvije kategorije u kojima se kriju udruge koje napadaju vlade iznosi manje od milijun kuna: 754.795 kuna za ljudska prava i 231.289,32 kune za demokratsku političku kulturu ili zbrojeno 0,46 posto od ukupnog izdvajanja za udruge na županijskoj razini.


Postotak izdvajanja za ljudska prava i demokratsku političku kulturu nešto je povoljniji na razini gradova i ukupno iznosi 1,06 posto. Ukupno je riječ o 4,2 milijuna (ljudska prava nešto više od 3,2 milijuna i 970 tisuća za demokratsku političku kulturu), od više od 397 milijuna kuna za udruge. Najveći dobitnik i na razini gradova je sport za koji je izdvojeno više od 223 milijuna.


Od 139 milijuna općinskih kuna namijenjenih svim udrugama programi ljudskih prava sufinancirani su nešto manje od 900 tisuća, a demokratske političke kulture nešto više od 200 tisuća. Najveći dobitnik i na općinskoj razini je sport s 58 milijuna kuna.


Kad se sve zbroji…


Trgovačka društva (bilo u vlasništvu države, bilo u vlasništvu jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave) financirale su udruge s više od 31 milijun kuna, a za dvije promatrane kategorije izdvojile su tek oko 485.000. I u ovom je slučaju sport uvjerljivo najfinanciraniji, i to s 19,2 milijuna. Turističke zajednice iznimka su u financiranju udruga ispod državne razine jer je kod njih na prvome mjestu gospodarstvo (11,1 od ukupno 16,9 milijuna), a ne sport. Ljudska prava sufinancirana su sa šest tisuća, a demokratska politička kultura s 5,5 tisuća, što znači da su statistički doslovce nevažni.


Kada se sve zbroji, od onih početnih više od 1,6 milijardi za rad udruga, za njihove programe koji se tiču ljudskih prava i demokratske političke kulture izdvojene su 123.574.339,54 kune, odnosno 7,38 posto. A tih 123 milijuna za Reineru sumnjive udruge znatno je manje i od 280 milijuna kuna koliko on spominje kao donju granicu financiranja Katoličke crkve iz proračuna, a oko sedam puta manje od svote koju GLAS navodi kao konzervativnu procjenu kada je riječ o financiranju Crkve iz javnih izvora.