Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 2
Sutra: 17° 24° 1
20. travnja 2018.
Alarmantni podaci

PSIHIČKI POREMEĆAJI Svaki peti 12-godišnjak ima mentalni problem, najizraženija depresija

iStock
iStock
Autor:
Objavljeno: 9. prosinac 2017. u 13:50 2017-12-09T13:50:38+01:00

U svakom razredu sjedi najmanje dvoje djece koja zbog depresije trebaju stručnu pomoć i podršku. Podaci zvone na uzbunu jer depresija u dječjoj dobi može voditi i prema suicidalnom ponašanju

Svako peto dijete u dobi od 12 godina ima problem s mentalnim zdravljem, a svako deseto kliničku depresiju koja zahtijeva liječničku pomoć, pokazao je pilot-projekt proveden lani u vrtićima i osnovnim školama u Gradu Zagrebu. U svakom razredu, dakle, sjedi najmanje dvoje djece koje zbog depresije treba stručnu pomoć i podršku. Ovi podaci zvone na uzbunu jer učestalost psihičkih poremećaja u dječjoj dobi u nas značajno prelazi europski i svjetski prosjek. Depresija u dječjoj dobi može voditi prema suicidalnom ponašanju, a ako se ne reagira, u pravilu se problem nastavlja i kad dijete odraste.

Prema svjetskim pokazateljima, u dobi do 12 godina psihički su poremećaji rijetki i javljaju kod jedan do dva posto populacije. Istraživanje provedeno među hrvatskim 12-godišnjacima govori da 19,3 posto djece ima probleme mentalnog zdravlja srednje do visoke razine, a od toga je 11,5 posto na udaru depresije. Kod dvanaestogodišnjaka naučestaliji su emocionalni problemi, dječake prati hiperaktivnost i problemi ponašanja, dok djevojčice češće pogađaju anksioznost i depresija. Testiranjem djece u 12 osnovnih škola pokazalo se da 6,5 posto djece u dobi od 12 godina ima klinički značajnu razinu depresivnih simptoma, dok je njih 5,2 posto granično.

Ojačati podršku

– Ako dijete pokazuje znake kliničke depresije, to je veliki problem i moralo bi odmah u procjenu stanja. Djeca s graničnim rezultatom morala bi se pratiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer postoji mogućnost da razviju depresiju – objašnjava Vlatka Boričević Maršanić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, koja je zajedno s kolegama radila na pilot-projektu. Podatke koje su dobili smatra zabrinjavajućima i očekuje ozbiljnu strategiju nadležnih.

Lani 36 suicida osoba mlađih od 24 godine

U Hrvatskoj je lani, kažu podaci HZJZ-a, počinjeno ukupno 683 suicida, od toga 36 osoba mlađih od 24 godine. Od 2000. godine do danas broj suicida djece i mladih je u padu, ali se i dalje nalazimo među državama srednjih do viših stopa suicida u adolescentskoj dobi. U djece do 14 godina ta stopa ne prelazi jedan slučaj na 100.000 te smo među zemljama s najnižim stopama, ali u dobi od 15 godina nadalje stopa prelazi europski prosjek.

– Brojke su visoke i alarmantne. Jesu li one odraz krize i tranzicije u kojoj se nalazimo zadnjih 25 godina ili nečeg drugog, ne znam. Istraživanje nije pokazalo vezu socioekonomskog statusa i depresije, ispalo je da je školski uspjeh jedina veza s pojavom psihičkih tegoba. To znači da nam treba intervencija u obrazovnom sustavu: ili olakšati programe ili ojačati podršku vulnerabilnoj djeci – upozorava Boričević Maršanić.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), između 10 i 20 posto djece do 18 godina ima neki poremećaj mentalnog zdravlja, a 50 posto psihijatrijskih bolesti razvije se već u djetinjstvu i adolescenciji. Zato WHO preporučuje primjenu programa rane detekcije i intervencije te unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi za takvu djecu. Neliječeni psihički poremećaji negativno utječu na razvoj djeteta, na školski uspjeh i životni potencijal. Ako se ne prepozna na vrijeme, mentalni problem može imati i tragične posljedice. Samoubojstvo je, naime, na drugom mjestu uzroka smrti u dobi od 15 do 24 godine. Osim toga, djeca s mentalnim poremećajima izložena su stigmi, izolaciji i diskriminaciji, upozoravaju stručnjaci.
Stručnjaci upozoravaju da je adolescencija posebno osjetljivo razdoblje zbog složenih razvojnih promjena koje dijete proživljava u toj dobi. Uočeno je da stopa anksioznosti i depresije počinje ubrzano rasti kod 12-godišnjih djevojčica, a osim psiholoških promjena, kažu autori istraživanja, tome kumuje i odgoj jer se djevojčice manje nego dječake potiče na neovisnost, a više na empatiju i pomoć drugima.

Manjkava reakcija

Hrvatska, nažalost, nema plan djelovanja za mentalne probleme djece: na sistematskim se pregledima »provjerava« mentalno stanje djeteta, ali je to po mišljenju psihijatara nedovoljno. Jednako je manjkava i reakcija nakon što se problem uoči.

– Kad vam u ambulantu dođe 16-godišnjak koji se samoozljeđuje od svoje dvanaeste godine, a to nitko nije primijetio, onda je to znak da u sustavu nešto ne valja – ocjenjuje Boričević Maršanić. »Kao što je uveden standard da djeca do svoje četvrte godine moraju proći pregled okulista, tako treba uvesti i standard da dijete s pet godina prođe testiranje mentalnog zdravlja«, poziva dječja psihijatrica. Već se u toj dobi, kaže, mogu uočiti prvi znaci problema i pravodobno reagirati. Na početku adolescencije ponovo bi trebalo provesti testiranje, i to prema objektivnim kriterijima, a ne subjektivnom razgovoru s djetetom kakav se prakticira danas. Koliko je rano otkrivanje depresije važno, argumentira procjenom da čak 70 posto depresivne djece razmišlja o samoubojstvu. »To ne znači da će ga počiniti, ali djeca o tome razmišljaju«, zaključuje.

Katarina Mandić, voditeljica projekta »Pogled u sebe«, koji se s ciljem edukacije o mentalnom zdravlju provodi u zagrebačkim srednjim školama, kaže da su radionice zamjena za nepostojeći zdravstveni odgoj u školama.

– Svako četvrto ili peto dijete ima neki takav problem, a bori se sa stigmom i neprepoznavanjem. Na roditeljima je da reagiraju ako vide promjenu u ponašanju svog djeteta, jer problemi koji krenu u adolescenciji, razbuktaju se u odrasloj dobi – upozorava Mandić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S Lidlom do odmora iz snova
Moj apartman s 5 zvjezdica

S Lidlom do odmora iz snova