Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
18. listopada 2019.
Plenković sve usamljeniji

PRITISAK NA PREMIJERA I koalicijski partneri HDZ-a traže da se rasterete plaće

Smanjenje doprinosa utjecalo bi  na sve plaće, pa i one najniže  / Snimio Denis LOVROVIĆ
Smanjenje doprinosa utjecalo bi na sve plaće, pa i one najniže / Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 16. lipanj 2018. u 12:41 2018-06-16T12:41:32+02:00

Smanjenje doprinosa, koje bi smanjilo proračunske prihode za isti iznos kao i smanjenje PDV-a, povećalo bi plaće 330 tisuća ljudi i to za čak 17 posto, ističu iz Hrvatske demokršćanske stranke

ZAGREB  Premijer Andrej Plenković ne odustaje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto iako su i njegovi koalicijski partneri, ali i analitičari koji upozoravaju da bi taj iznos poreznih prihoda kojih se država sprema odreći bolje bilo preusmjeriti na rasterećenje plaća, ali i druge poreze koje plaća gospodarstvo. 

Nakon Ivana Vrdoljaka, predsjednika HNS-a, jučer su još dvojica zastupnika iz parlamentarne većine, Branko Hrg i Goran Dodig iz Hrvatske demokršćanske stranke, pozvali da se novac kojeg se država sprema odreći preusmjeri na rasterećenje plaća, umjesto smanjenja PDV-a.  Za smanjenje opterećenja na plaće se u svojim demografskim mjerama založila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, pa se čini da je zasad premijer sve usamljeniji u namjeri da snizi opću stopu PDV-a.

Plenković je međutim na 13. konvenciji hrvatskih izvoznika bio jasan, iako će se razmotriti i druge porezne olakšice pa i rasterećenje plaća, on ne odustaje od smanjenja opće stope PDV-a, kako je to HDZ i najavio u svom predizbornom programu.

Kombinacija mjera

– To neće biti jedina mjera, bit će to dio mjera koje neće dovesti u ugrozu prihodnu stranu proračuna. Naprotiv, smatramo da ćemo kombinacijom mjera omogućiti i kvalitetnije prihode i tako smanjiti i fiskalni pritisak i na porezne obveznike i na poduzeća, svim mjerama učiniti hrvatske izvoznike konkurentnima. Stoga ćemo u idućem razdoblju gledati što sve možemo učiniti kada je riječ o opterećenju na plaće – rekao je premijer. Objasnio je da pritom ne misli samo na porez na dohodak, koji je sada prihod lokalne i područne samouprave, koja je s time izrazito zadovoljna.

Dok se Vrdoljak zalaže za smanjenje najveće stope na dohodak, one iznad 36 posto, Dodig i Hrg, kao i premijer, misle da nije rješenje u porezu na dohodak, nego u smanjenju doprinosa jer bi to omogućilo da rastu i niže, pa i minimalna plaća.

Uvjereni su da bi smanjenje doprinosa, koje bi smanjilo proračunske prihode za isti iznos kao i smanjenje PDV-a, povećalo plaće 330 tisuća ljudi i to za čak 17 posto. Doduše oni su svoje izračune radili na smanjenju PDV-a za dva postotna poena, dok premijer najavljuje da će stopa tog poreza pasti za jedan postotni poen.

– Kada bi se umjesto dva posto sniženja PDV-a za taj iznos smanjili porez na plaće, u potpunosti bi se realizirao prijedlog Hrvatske demokršćanske stranke da se minimalna neto plaća poveća na četiri tisuće kuna te istodobno povećaju plaće onima u platnom razredu do 10 tisuća kuna –  ističe Hrg.

Njegova se stranka zalaže za smanjenje doprinosa na plaću jer se reformom poreznog sustava to već učinilo za plaće u višim platnim razredima.

– U slučaju sniženja stope PDV-a građani neće imati direktnu korist, jer cijene proizvoda i usluga neće pasti zbog snižene stope. Osim toga, smanjenje PDV-a mora biti povezano s provođenjem ozbiljnih zahvata na rashodovnoj strani proračuna – upozorava Hrg.

 Iz HDS-a traže  i ukidanje poreza na potrošnju u ugostiteljskom sektoru jer je riječ o porezu koji dvostruko opterećuje ugostiteljsku djelatnost, kako bi se pomoglo turističkoj djelatnosti.

Bez ikakvog učinka

Smanjenje PDV-a za jedna postotni poen smanjilo bi proračunske prihode  do dvije milijarde kuna, koje bi, predviđa i većina analitičara, završile kod trgovaca, jer bi malo njih snizilo cijene i tako novac prelilo u džepove građana. Što se tiče smanjenja poreza na dohodak koje traži HNS, ukidanje najveće stope od 36 posto  utjecalo bi tek na plaće iznad deset tisuća kuna, a od lokalnih vlasti najviše bi pogodilo Zagreb gdje se isplati najviše takvih plaća.

Smanjenje doprinosa utjecalo bi sigurno na sve plaće, pa i one najniže, no prije šest godina tu je mjeru uvela vlada Zorana Milanovića kad su zdravstveni doprinosi smanjeni s 15 na 13 posto, no to nije značilo i povećanje plaća, a poslodavci su se tada branili time da očito veliki broj zaposlenih ima plaće ugovorene u neto iznosu. Na kraju su i oni sami tvrdili da im ta mjera nije puno donijela i nisu pretjerano žalili za njom, pa su kod porezne reforme prije dvije godine više inzistirali na smanjenju poreza na dohodak i poreza na dobit.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.