foto: Nel Pavletić / PIXSELL
– Sukladno zakonskim ovlastima, turistički inspektori će moći ulaziti, odnosno kontrolirati i objekte u kojima se neregistrirano obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, dakle koje pružaju neregistrirani iznajmljivači, ili neregistrirano pružaju usluge u turizmu – kazali su u resornom Ministarstvu.
RIJEKA S početkom travnja ujedinjuju se sve turističke inspekcije. Naime, poslove inspekcijskih nadzora iz nadležnosti turističke inspekcije Ministarstva turizma, sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva te poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Carinske uprave od 1. travnja preuzima ponovno ustrojeni Državni inspektorat.
U Ministarstvu turizma pojasnili su kako turistička inspekcija Državnog inspektorata u svoj djelokrug rada dobiva i nadležnost nad neregistriranim obavljanjem ugostiteljske djelatnosti, neregistriranim pružanjem ugostiteljskih usluga te neregistriranim pružanjem usluga u turizmu, kao i nadležnost nad prijavom i odjavom boravka turista te obračuna, naplate i uplate boravišne odnosno turističke pristojbe.
– Sukladno zakonskim ovlastima, turistički inspektori će moći ulaziti, odnosno kontrolirati i objekte u kojima se neregistrirano obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, dakle koje pružaju neregistrirani iznajmljivači, ili neregistrirano pružaju usluge u turizmu – kazali su u resornom Ministarstvu.
Povratak na staro
Na neki je način to vraćanje na staro, reći će turistički stručnjak Nedo Pinezić, pojašnjavajući što iznajmljivači očekuju od ovih promjena. Podsjetio je kako je nekad postojala turistička inspekcija, da bi se potom njena jurisdikcija prenijela na Državni inspektorat, koji je nakon toga ukinut, a turistički inspektori vraćeni »u krilo« Ministarstva turizma. S time da je posao oko nadzora iznajmljivanja na crno prešao je na Carinu. Sada se Državni inspektorat ponovno oformljuje i ponovno preuzima kompletan nadzor nad poslovanjem u turističkom sektoru.
Do sada je, dakle, turistička inspekcija imala »pravo pristupa« samo u registrirane objekte, dakle one »s pločicom«, dok je Carina mogla ulaziti u stanove i kuće koji se iznajmljuju na crno i pečatiti ih. Međutim, samo uz predočenje valjanog dokaza o počinjenju prekršaja na temelju kojeg bi pribavili sudski nalog na nadzor. Od travnja te ovlasti ponovno dobiva turistička inspekcija.
Raste broj postelja
Na pitanje kakva je situacija po pitanju iznajmljivanja na crno, Pinezić je kazao kako se popravlja što se vidi po broju kategoriziranih objekata koji je posljednjih godina skočio sa 60 na 100 tisuća domaćinstava.
Jedinstveni ustroj inspekcije pozdravljaju i ugostitelji. U Obrtničkoj komori, koja kroz Ceh ugostitelja okuplja ugostiteljsku branšu, zalagali su se za ponovni ustroj Državnog inspektorata. Jedan od osnovnih razloga je konačno bolje koordiniranje inspekcijskih službi. Ne jednom događalo se da se usred sezone, dakle u vrijeme kada ugostitelji imaju najviše posla, u jednom objektu u kratkom roku izreda niz inspekcija.
Željko Dimitrić, tajnik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije istaknuo je tako da se očekuje doista konačno usuglašavanje aktivnosti inspekcija.
– Nadamo se da se više neće događati da inspekcije dan za dan odlaze u jedan objekt. Svaki njihov dolazak, jasno, oduzima vrijeme, i za svaku inspekciju opet treba pripremati iste papire. Tako da vjerujemo da će se ovim ponovnim objedinjavanjem njihove aktivnosti ipak bolje koordinirati te time olakšati i rad samim ugostiteljima. Vjerujemo da će ovo biti pomak nabolje – kazao je Dimitrić te dodao kako je Carina, prilikom zadnjeg ukidanja Državnog inspektorata, na neki način, preuzimanjem uloge turističkih inspektora uletjela »grlom u jagode«.
– Tome je pridonijela i legalizacija nelegalno građenih objekata, potom imamo trend da ljudi počinju legalno iznajmljivati i slično. Broj registriranih postelja je rastao, no ne treba zaboraviti da je Hrvatsku napustilo 300 tisuća ljudi, dakle, dio tih stanova i kuća je prazan. Pritom imamo stanogradnju uz obalu u uvjetima kada se broj stanovnika ne povećava tolikom brzinom. Gradnju potičemo, a onda s druge strane govorimo kako imamo previše obiteljskog smještaja i da taj rast treba ograničiti. To su sve slobodni kapaciteti koji su sagrađeni i koji se i dalje grade, a ne ulaze u nekakav registrirani turistički promet.
Dakle, govorimo da ima previše registriranog smještaja, a ne razumijemo koliko ga ima neregistriranog. Ključno je pitanje, po meni, kako upravo taj segment privući da počne legalno iznajmljivati, umjesto represije. Govorimo o stotinama tisuća postelja, a iako se dobar dio toga može uhvatiti u ilegalnom iznajmljivanju on line, činjenično stanje treba utvrditi na terenu. Jasno je da se sve ne može iskontrolirati. Nova kreditna linija Ministarstva turizma za iznajmljivače je jedna takva poticajna mjera i na tom tragu treba i dalje raditi.
Treba stvoriti takvu klimu da se ljudima isplati prijaviti smještaj, umjesto da stalno govorimo da imamo previše postelja u obiteljskom smještaju, kazao je Pinezić te istaknuo podatak kako su internetske platforme i navike suvremenih putnika dovele do toga da prema nekim podacima čak 25 posto europskih putovanja otpada na smještaj kod prijatelja i rodbine. Što se Hrvatske tiče, ne treba smetnuti s uma činjenicu da građani Europske unije u našoj zemlji mogu boraviti 90 dana u kontinuitetu unutar perioda od 180 dana bez da prijave boravak.
