Opasan izlov

POŠAST PRIJETI JADRANU ‘Trpovi ponovno zaštićeni, ali krivolov ne prestaje’

Marinko Glavan

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Trpovi su bili zaštićeni niz godina kroz Zakon o zaštiti prirode, no u jednom su trenutku izgubili taj status, odnosno počele su se izdavati dozvole za njihov izlov. Kroz Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta nedavno su ponovno zaštićeni, odnosno njihov je izlov opet u potpunosti zabranjen. No, možda i prekasno.



Ilegalni izlov trpova, nova pošast koja prijeti čitavom ekosustavu Jadrana, prema saznanjima World Wildlife Funda Adria, (WWF Adria) traje od konca 2016. godine, a nastavlja se i dalje, iako su trpovi odnedavno ponovno zaštićeni. Filip Bukša, biolog i stručni suradnik WWF Adria za pitanja mora kaže kako su se u to vrijeme pojavila dva ključna čimbenika za razvoj te djelatnosti – izostanak zaštite trpova i pojava interesa na tržištu.


Prema našim saznanjima izlov trpova traje od tada pa sve do danas, iako je sada opet ilegalan. Posljedice prekomjernog izlova trpova su ozbiljne po morske ekosustave. Trpovi čiste morski okoliš od raspadajuće organske tvari koja se nakuplja u sedimentima te kada ih nema u dovoljnoj količini organsku tvar počnu razgrađivati bakterije, kaže Bukša.


Bakterije se, objašnjava, u jako kratkom razdoblju mogu razmnožiti u velikim brojnostima te svojom aktivnošću troše kisik koji postaje nedostupan drugim organizmima na morskom dnu odnosno nastupa anoksično stanje. Oni organizmi koji mogu pobjeći iz takvog okoliša, to će i napraviti, dok će svi ostali slabo pokretni organizmi posljedično ugibati.




U takvim ekosustavima sa narušenim životnim uvjetima propada ribarstvo, u najkraćim crtama objašnjava dalekosežne posljedice ilegalnog izlova trpova Bukša.


Trpovi su bili zaštićeni niz godina kroz Zakon o zaštiti prirode, no u jednom su trenutku izgubili taj status, odnosno počele su se izdavati dozvole za njihov izlov. Kroz Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta nedavno su ponovno zaštićeni, odnosno njihov je izlov opet u potpunosti zabranjen. No, možda i prekasno, jer, kako je vidljivo iz policijskih izvješća, biznis s trpovima koji se preko Italije, Grčke i Turske izvoze na azijska tržišta, već se razgranao po čitavoj hrvatskoj strani Jadrana, za vrijeme dok su se izdavale dozvole, koje su se naveliko zaloupotrebljavale.


Unosan posao


Dozvole za izlov trpova ne postoje kao takve. Tijekom 2017. godine postojao je jedan prijelazni period između starog i novog zakonodavstva u kojem je status zaštite trpova bio nedefiniran i taj nejasan status je rezultirao privremenim odobrenjima za izlov trpova u količinama koje nisu bile ekonomski isplative i zapravo su bez ikakvih problema mogle u potpunosti biti iskorištene za jedan ili dva dana izlova. Smatramo da je problem nastupio jer se nije adekvatno pratilo koliko se stvarno trpova dnevno izlovljava i poštuju li se ograničenja propisana tim odobrenjima. Nažalost, pojedinci su koristeći izliku posjedovanja papira svakodnevno izlovljavali mnogo više od dopuštenog na godišnjoj razini. Konkretan podatak koliko je to bilo velikog opsega nažalost nemamo jer niti jedna institucija nije detaljno pratila taj proces na terenu, ali sa sigurnošću možemo reći da govorimo o tonama trpova na dnevnoj razini diljem naše obale, kaže Bukša.


A što se i kako radilo, a po svemu sudeći dalje se radi, ispričao nam je poduzetnik iz okolice Rijeke, (podaci poznati redakciji), vlasnik tvrtke za izvođenje podvodnih radova, kojemu je pristupila grupa muškaraca sa splitskog područja s ponudom za unosan posao.


Nazvali su me ti ljudi i htjeli da se sastanemo, jer imaju poslovnu ponudu za mene. Našli smo se u firmi, gdje su pogledali što imamo od opreme, a kasnije smo otišli na ručak, gdje su iznijeli svoju ponudu – da za njih vadimo trpove. Rekli su da možemo vaditi 400 kilograma očišćenih trpova dnevno, što će oni plaćati po cijeni od dva eura po kilogramu, kaže poduzetnik.


Ponuda mu se od samog početka činila sumnjivom, pa je zatražio dodatna objašnjenja i dokumentaciju.


Pokazali su mi dozvolu, po kojoj su smjeli vaditi 400 kilograma trpova godišnje. Odmah sam im rekao da moji dečki to izvade za jedan dan, a osim toga, znam da postoji više različitih vrsta trpova, pa sam pitao i kako ćemo razlikovati jednu vrstu od druge. Odgovor me šokirao. Rekli su mi da ništa ne brinem i da na tu dozvolu svaki dan vadim 400 kila, i to sve vrste trpova, jer da njima treba oko četiristo tisuća kilograma. To je tisuću puta više od onoga za što su imali dozvolu! Možete misliti kakvo je to pustošenje i što ti ljudi rade, zgranut je naš sugovornik.


Ponudu je, naravno, ističe, odmah odbio, a sve skupa je i prijavio nadležnoj lučkoj kapetaniji.


Rekao sam im da se istog trenutka pokupe i da ih ne želim više vidjeti. Ja sam legalist, i branitelj, a sigurno nisam branio ovu zemlju da bi se u njoj ovakve stvari mogle događati. Ne pada mi napamet da u tako nečemu sudjelujem. Bio sam toliko revoltiran da sam im zaprijetio da, ako ikad ja ili moji dečki vidimo njih ili nekog drugog da u našem akvatoriju roni i vadi trpove, da neće tako brzo izroniti. Na žalost, iz medija vidim da se ta ilegalna djelatnost ipak pojavila i na Sjevernom Jadranu, ali mi smo puno vremena na moru i u moru i sigurno ćemo, vidimo i da se tako nešto događa, odmah pozvati policiju, kaže naš sugovornik.


Edukacija građana


Da stvar bude gora, dodaje, nisu samo trpovi na meti krivolovaca. Odnedavno je sličan ilegalni biznis pokrenut i s ježincima.


Nedavno me zvao čovjek s dubrovačkog područja, s ponudom da za njega izlovljavamo ježince, ali taj sam razgovor odmah prekinuo jer s takvima ne želim imati nikakva posla. Nažalost, more se očito eksploatira preko svake mjere i na najgore moguće načine, a kontrola je toliko loša da se više nitko ne ustručava od ovakvih rabota, ogorčen je poduzetnik.


Prema saznanjima WWF Adria iza izlova trpova stoje interesne skupine raširene diljem naše obale, koje se bave i ilegalnim izlovom ostalih morskih organizama, poput primjerice prstaca.


– Nisu samo trpovi predmet njihovog krivolova. Najčešće su to pojedinci ili grupe koje na isti način pustoše i školjkaše i sve u čemu vide ikakav profit ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama svojih aktivnosti, kaže Filip Bukša, ističući kako je nedostatak stalnog nadzora na moru osnovni problem za čitavo hrvatsko ribarstvo i zaštitu prirode.


– Premalo nadležnih tijela, uz još manje dostupnih resursa za provedbu njihovih aktivnosti, iznimno ograničava kontrolu i sprečavanje prekršajnih i kaznenih djela na moru.



Zanimalo nas je postoje li primjeri zemalja u kojima je došlo do ozbiljnog ugrožavanja populacije trpova zbog pretjeranog izlova, te koje su bile posljedice.


Sličnih primjera ima diljem Sredozemlja – Turska, Italija, Grčka, Portugal, kao i diljem svijeta, poput Crvenog mora ili Madagaskara. Trpove otkupljuju azijske zemlje čija su tržišta toliko velika da je potražnja uzrokovala prelov vlastitih resursa, kaže Bukša



U takvim okolnostima, rad WWF Adria usmjeren je na edukaciju građana, da budu upoznati s dostupnim alatima i načinima pomoću kojih mogu djelovati ako primijete ikakve sumnjive aktivnosti nedopušteni ribolova.


Našim vlastitim primjerom i angažmanom možemo donekle nadomjestiti problem nedostatka većeg broja nadzornih tijela jer će njihov rad i postojeći resursi biti usmjereniji na mjesta obavljanja krivolova. Želja nam je da svi razumiju koliko je bitna uloga javnosti u zaštiti prirode. Baš ova priča vezana za trpove je odličan primjer kako javnost može utjecati na pozitivne pomake u zaštiti okoliša jer od kad su mediji počeli pisati o ovome problemu građani iz cijele zemlje počeli su prijavljivati prijestupnike te se nadamo dugoročnoj promjeni u pozitivnom smjeru, zaključuje Bukša.