Za daljnju izgradnju europske budućnosti i kredibilitet europskog projekta važna je jednakost država, jednakost građana i jednakost prilika, izjavio je u utorak u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković, ističući zajednička postignuća kao zalog izgradnje budućnosti Europske unije.

»Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije«, kazao je premijer.

U svom je govoru upozorio na niz izazova koji, da bi EU bio uspješan, nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka.

»Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza«, kazao je Plenković i istaknuo potrebu zajedničkog odgovora na ta pitanja.

»Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim«, kazao je šef hrvatske vlade.

Istaknuo je da je Europska unija i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti, od zemalja zapadnog Balkana do Turske, dodavši da bi u EU, osim šest Hrvatskoj susjednih država, htio jednog dana vidjeti i Ukrajinu.

»Drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za zapadni Balkan. U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put«, kazao je Plenković.

Pojasnio je da da se radi o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.

»Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost«, kazao je premijer (…)U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima i zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski«, poručio je Plenković

Prema njegovim riječima, obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.

Za brojne izazove i prijetnje je kazao da traže »snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU u globalnim odnosima«.

»Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku«, istaknuo je.

Ukazao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica. Pozdravio je daljnje jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju u čijim će projektima sudjelovati i Hrvatska.

»Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća (…) Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u šengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije«, upozorio je Plenković i dodao da su otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi uspješno riješeni.

»Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u šengenski prostor. U tom kontekstu podržavamo i ulazak Bugarske i Rumunjske«, poručio je.

U cilju svijetle budućnosti za EU, hrvatski premijer nije zaboravio spomenuti jedno od temeljnih načela Unije – solidarnost.

»U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja«, kazao je premijer u osvrtu na migracijsku krizu koja je uzdrmala Europu.

Upozorio je da je Europska unija 2004. činila trećinu svjetskog BDP-a, a danas čini manje od njegove četvrtine te da je potrebno nastaviti raditi na sklapanju trgovinskih ugovora s trećim zemljama jer je to ulog u daljnji gospodarski rast i prosperitet naših građana.

»Važno je jačati odnose s ključnim strateškim partnerima, te dalje produbljivati transatlantske veze«, poručio je premijer.

U daljnjoj izgradnji europskog projekta kazao je da je važno osigurati demokratski legitimitet. smatra da Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, koju treba dodatno jačati.

»Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014.«, rekao je Plenković.

Što se transnacionalnih lista tiče, kazao je, trebamo se zapitati »jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista«.

Pozdravio je prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.

Za hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. je kazao da predstavlja priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

»Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje«, poručio je Plenković.