ZAGREB Privođenja članova uprave Agrokora i članova obitelji Todorić, policijske istrage i politička smicalica kojom HDZ pokušava izbjeći rad istražnog saborskog povjerenstva o Agrokoru, u drugi plan su potisnuli raspravu o budućnosti te kompanije. Izvanredna uprava Agrokora ima još šest, najviše devet mjeseci, za postizanje nagodbe među vjerovnicima, a o tome će ovisiti hoće li Agrokor preživjeti kao koncern ili će nove vlasnike dobivati tvrtke pojedinačno.

Nagodba bi, kako doznajemo, išla prema tome da se unutar Agrokora formira nova tvrtka u koju bi ušle zdrave kompanije, dok bi se u drugu odvojio dio poslovanja koji nema budućnost na tržištu. Ta druga tvrtka išla bi u likvidaciju, a uz nju bi se vezao i dio duga koji vjerovnici moraju otpisati. Zasad nitko ne želi govoriti o tome koliki će biti otpis duga.

Prodavanje udjela

U »zdravoj« kompaniji bi vjerovnici pretvorili dio svojih potraživanja koja mogu naplatiti u udjele, dok bi preostali dio duga, koji neće otpisati, postao obveza kompanije koju će otplaćivati u određenom razdoblju.

U tom dijelu poslovanja sigurno bi završile tvrtke poput Konzuma, Tiska, Jamnice, Leda, Zvijezde, Belja, pikova, ali i tvrtke čije dionice Agrokor ili njegove kompanije imaju u svom vlasništvu, srbijanskog Frikoma, Dijamanta ili Sarajevskog kiseljaka. Ta bi kompanija imala i novu vlasničku strukturu, a na vjerovnicima koji će postati suvlasnici, je odluka hoće li nekome prodati određenu kompaniju pojedinačno ili će možda međusobno jedni drugima prodavati udjele u zajedničkoj kompaniji kako bi nakon restrukturiranja jedan dio njih izašao iz vlasništva, a netko možda okrupnio svoj vlasnički udio.

No, iako je to zasad okvir za postizanje plana restrukturiranja, a samim time i nagodbe u Agrokoru, ne znači da će vjerovnici na kraju i doći do tog ishoda jer će njegovu isplativost procjenjivati između ostaloga i na osnovi toga koliko će duga uspjeti naplatiti.

Od otvaranja izvanredne uprave, kad je naplata duga u pitanju najbolje su prošli dobavljači. Oni su u trenutku kad je Agrokor preuzeo Ante Ramljak imali 912 milijuna eura duga po fakturama za isporuku roba i usluga, od čega je 443 milijuna eura bio stari dug ranije dospio, a 469 milijuna eura bio je takozvani granični dug, iza čega stoje ranije isporučene robe i usluge, ali je na naplatu dospijevao nakon 9. travnja, odnosno nakon postavljanja izvanredne uprave.

Granični dug

Malim dobavljačima dug je u potpunosti isplaćen, veliki dobavljači dobili su 40 posto starog duga, a predstavnica dobavljača u vjerovničkom vijeću Marica Vidaković kaže da očekuje da se granični dug, koji je došao na naplatu nakon osnivanja izvanredne uprave na kraju platiti u cijelosti. Uz to, Agrokor duguje dobavljačima i 157 milijuna eura po robnim mjenicama, od čega je zasad plaćeno 13 milijuna eura, te oko 230 milijuna eura po financijskim mjenicama, koje su pokrivale kredite koje su odobravali koncernu. Taj dug po financijskim mjenicama ući će u nagodbu i on će se tretirati kao i ostali krediti.

Vidaković je i jučer ponovila da su dobavljači spremni na otpis najviše 15 posto svoga duga, dodajući da financijski sektor može podnijeti puno veći otpis.

– Postoje neki izračuni da su od 2002. do 2014. iz sustava Agrokor kroz kamatu plaćene 33 milijarde kuna. Prema tome, dobavljači ne bi trebali otpisivati ništa više od 15 posto – poručila je Vidaković.

No, hoće li to doista biti tako, ovisit će o tome hoće li ostali, posebice financijski vjerovnici, pristati da dobavljači naplate mnogo veći iznos svojih potraživanja od njih.