Uhićenja Agrokorovih menadžera i revizora te nagađanja hoće li se i kada Ivica, Ante i Ivan Todorić pojaviti u Hrvatskoj, stvaraju dojam da je u slučaju Agrokor ostalo tek sačekati još jedino pravosudni rasplet, koji će se ticati nekolicine ili najviše nekoliko desetaka ljudi. No, u najvećoj korporativnoj krizi u Hrvatskoj koja je zatresla kompaniju koja je činila 15 posto domaćeg BDP-a, dakle malo manje od sedmine svega što Hrvatska stvori u godinu dana, još je toliko upitnika i nepoznanica, da završetak može značiti da će još godinama veliki broj građana osjećati posljedice, a donosimo samo nekoliko najkrupnijih.

1.  Uzdrmana radna mjesta u tvrtkama koncerna

Prvi su na udaru naravno zaposlenici te kompanije, njih oko 60 tisuća, od čega najveći dio, oko 45 tisuća, u Hrvatskoj. Još uvijek nitko od njih ne može odahnuti i reći da je njegovo radno mjesto sigurno. Već sada analitičari procjenjuju da će i u slučaju preuzimanja Konzuma, u toj kompaniji moguće nestati i polovica od 12 tisuća radnih mjesta. Dio tih ljudi posao će naći u drugim trgovačkim lancima, dio će otići u mirovinu, a dio bi, ako posla ne bude, mogao postati dio statistika o iseljavanju. Ostale kompanije iz Agrokora poput Leda, Jamnice, Belja, Vupika nemaju toliku konkurenciju na tržištu pa su i mogućnosti da njihovi radnici nađu novi posao manje. To znači veći trošak države za njihovo zbrinjavanje i manje prihoda od doprinosa i poreza na dohodak.

2. Ugrožena poljoprivreda i prehrambena industrija

Kriza u Agrokoru pokazala je sve slabosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije koja, godinama naslonjena na Konzum, nije tražila drugi put do potrošača. Deseci tisuća malih dobavljača Agrokora morat će razmišljati i o drugim lancima ili drugoj vrsti proizvoda, pa čak i tržištima izvan Hrvatske, za što baš i nisu izgradili mrežu. U sličnim zemljama mali su poljoprivredni proizvođači prolazili taj proces prije 15 godina, a tek dio Konzumovih dobavljača pokušava sada to učiniti jer ne mogu biti sigurni da će za godinu dana i dalje njihovi proizvodi biti u tom lancu. Situacija za kooperante PIK-a Vrbovec, Belja ili Zvijezde je još kompliciranija jer su godinama računali da će sva njihova proizvodnja završiti u preradi u tim tvrtkama. Gašenje proizvodnje u tim pogodnima ili orijentiranje novih vlasnika na uvoznu sirovinu pogodilo bi cijele regije. Ako ne bude interesa za preuzimanje proizvodnih kompanija iz Agrokora, značit će to i nestanak nekih proizvoda na koje su Hrvati navikli i povećanje uvoza. Ostale prehrambene tvrtke u Hrvatskoj koje su se oslanjale na Konzum, morat će također tražiti nove načine za plasiranje svojih proizvoda ili će se i njihova proizvodnja smanjivati.

3. Negativan utjecaj na gospodarski rast Hrvatske

Iako sve sadašnje procjene govore da je utjecaj krize u Agrokoru na domaće gospodarstvo u ovoj godini oko 0,3 posto, rasplet ranije spomenutih problema, pokazat će koliko će snažan taj utjecaj biti u sljedećoj godini. Hrvatska će možda manje proizvoditi, a više uvoziti, znači i manje zapošljavati i u jednom će trenutku to ponovo ugroziti njezin gospodarski rast, a samim time i proračunske prihode i to s osnova poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Manje proračunskih prihoda može značiti i novu štednju u proračunu, a to je onda manje novca za obrazovanje, zdravstvo, mirovine, socijalne programe, ili neke nove poreze , kako bi se prevladale neke nove krize. A to onda znači da bi kriza u Agrokoru mogla imati utjecaj na većinu građana Hrvatske.

4. Prijeteće milijarde troška za proračun

Proračun bi snažno moglo ugroziti i to ako nakon primjene lex Agrokor dio vjerovnika, predvođenih Sberbankom, krene u sudske tužbe. Vlada će na to morati odgovoriti angažiranjem odvjetnika i to će značiti milijunske troškove. No, to će biti tek sitnice ukoliko tužbe ne završe povoljno za državu jer u tom slučaju slijede odštete koje će se iskazivati u stotinama milijuna eura, odnosno u milijardama kuna. Plaćanje tih odšteta opet znači manje novca za ono za što proračun i služi, zdravstvo, obrazovanje, mirovine, plaće u javnom sektoru, ili novi nameti građanima. Takve bi presude u nekoj budućnosti mogle utjecati i na hrvatski kreditni rejting, a njegovo pogoršanje znači i skuplje kamate na dug, pa opet manje novca za spomenute proračunske izdatke.

5. Smanjeni prinosi mirovinskih fondova

Iako su hrvatski mirovinski fondovi novac radnika koji se odvaja u drugi stup pretežito ulagali u državne obveznice, ipak je dio otišao i u dionice Agrokorovih kompanija, ali i tvrtki koje kotiraju na burzi, ali su snažno poslovno povezani s Agrokorom. Loš rasplet značio bi i smanjenje vrijednosti štednje budućih umirovljenika.