Ništa od plana

PALAC DOLJE Financiranje nogometa novcem turističke i TV pristojbe je – neprovedivo

Jagoda Marić

Predložene mjere nisu provedive – Damir Mišković  / snimio R. BRMALJ

Predložene mjere nisu provedive – Damir Mišković / snimio R. BRMALJ

Javna pristojba, po zakonu, može biti najviše 1,5 posto neto plaće u Hrvatskoj, dok konačnu visinu boravišne pristojbe određuju turističke zajednice općina i gradova



Ideja predsjednika NK Rijeke Damira Miškovića da se povećanjem TV pristojbe za dva eura mjesečno, među ostalim, osiguraju sredstva za sportski kanal HRT-a, a time i dodatna sredstva za sport i nogomet kroz plaćanje TV prava, nije izvediva, sažetak je odgovora koji smo dobili iz Ministarstva kulture na to pitanje.


– Javne usluge HRT-a precizno su definirane Ugovorom između HRT-a i Vlade RH te nije moguće uvećanje pristojbe automatizmom usmjeriti u neku od programskih obveza, isto kao što nije moguće dio pristojbe namijeniti pružanju samo jednog dijela javne usluge koju je HRT dužan pružiti – poručuju iz Ministarstva kulture. Objašnjavaju da je po zakonu određeno da javna pristojba može biti najviše 1,5 posto neto plaće u Hrvatskoj, da je za svaku godinu određuje Nadzorni odbor HRT-a, te da se ta sredstva tretiraju kao državna potpora.


Uravotežen sadržaj


Napominju da Vlada i HRT potpisuju Ugovor na razdoblje od pet godina u kojem se detaljno razrađuju javne usluge koje je HRT dužan pružiti te izvori financiranja. Podsjećaju da HRT prema zakonu i ugovoru s Vladom može obavljati prijenos sportskih događaja premijskog sadržaja, u što se ubraja i profesionalni nogomet, koji su od interesa za javnost, pri čemu prijenos ovih događaja ne smije prelaziti 10 posto ukupnog godišnjeg vremena objavljivanja u kojem se sport smatra dijelom uravnoteženog programskog sadržaja.




– U slučaju ako HRT pokrene specijalizirani sportski programski kanal u skladu sa Zakonom i Ugovorom, on ne smije obuhvaćati prijenos sportskih događaja premijskog sadržaja, već isključivo prijenos manje zastupljenih sportova koji su od interesa za javnost, kao i informiranje o sportskim događajima te promociju sporta i promociju sporta osoba s invaliditetom – poručuju iz Ministarstva kulture.


Iz Ministarstva turizma u svom odgovoru se izbjegavaju referirati na konkretan Miškovićev prijedlog o povećanju boravišne pristojbe za jedan euro, što bi sportu godišnje donijelo 750 milijuna kuna, ali najavljuju kako po novom Zakonu o boravišnoj pristojbi država više neće odlučivati o njezinoj visini. Država će tek odrediti minimalni i maksimalni iznos pristojbe, a »određivanje visine u svojim destinacijama prepustilo bi se turističkim zajednicama općina i gradova« koji bi se tek morali držati zadanih okvira. Dodaju da su prikupljena sredstva od boravišne pristojbe u 2016. godini iznosila 434 milijuna kuna, te da su raspoređena turističkoj zajednici grada ili općine, gradu ili općini gdje je osnovana turistička zajednica, turističkim zajednicama županije, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici te nacionalnim parkovima. Čini se da ni tu baš nema prostora za dodatna izdvajanja za sport, posebice nogomet.


Uz napomenu da Miškovićev prijedlog o većim izdvajanjima za nogomet od prihoda kladionica ne mogu komentirati jer pitanja raspodjele sredstava od igara na sreću nisu u njihovoj ingerenciji, iz Hrvatske lutrije napominju da postoji raspodjela prihoda od svih igara na sreću, a ne samo od klađenja i da sport iz tog ukupnog prihoda dobiva 35 posto iznosa, dok se primjerice za one koji se bave problemima osoba s invaliditetom odvaja 19,31 posto, kulturom 14 posto, borbom protiv zlouporabe droga četiri posto.


Zakoni i regulative


– Evidentno je da se sredstvima prikupljenim po ovoj osnovi, u najvećoj mjeri financira/promiče sport – poručuju iz Lutrije. Naglašavaju da svaka zemlja članica EU-a ima svoje zakone i regulative vezane uz priređivanje igara na sreću i raspodjelu prikupljenih sredstava, te da u većini lutrija i lutrijskih organizacija koje nadzire, država osigurava i izdvaja sredstva za društveno korisne djelatnosti, među kojima je i sport kao djelatnost.


– Konkretne financijske podrške sportu prakticiraju se i posredstvom sponzorstva – kažu u Hrvatskoj lutriji. Upozoravaju i na to da proračun u širokom luku zaobilaze sredstva, koja nisu mala, a odlaze nelegalnim priređivačima koji djeluju najvećim dijelom na internetu i čine veliku materijalnu štetu svima – i priređivačima igara, i cjelokupnom društvu.