Kontroverzne izmjene

Ovo je pozadina amandmana na GUP: ‘Čak 400 tisuća m2 zelenih površina prenamjenjuje se za gradnju’

Hina

Foto Dalibor Urukalovic / PIXSELL

Foto Dalibor Urukalovic / PIXSELL

Smatraju i da se takvim amandmanskim izmjenama krši osnovna načelo Zakona o prostornom uređenju o sudjelovanju javnosti u postupcima izrade planova te načelo da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu



Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) priopćilo je u petak da je podnošenje 85 amandmana na zagrebački GUP predstavlja presedan u povijesti prostornog planiranja u Hrvatskoj te navodi da bi njihovo prihvaćanje omogućilo prenamjenu 530 tisuća metara kvadratnih javnih površina u površinu za gradnju.


Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak je podneseno ukupno 85 amandmana na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana (GUP) Grada Zagreba. Njih 15 podnio je HDZ, Stranka rada i solidarnosti podnijela je 64 amandmana, a sam gradonačelnik Milan Bandić podnio je šest.


Iz DAZ-a smatraju da je broj amandmana i ospeg izmjena koje predlažu presedan u povijesti prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj koji rezultira potpuno novim planom.




»Ovako podneseni amandmani završni su udarac gradske politike na ionako kontroverzne izmjene GUP-a«, poručili su u priopćenju.


Stav je struke, navode, da se amandmanske izmjene nikako ne bi smjele odnositi na ključne postavke plana, te da se osobito se ne smiju odnositi na dijelove plana koji nisu u skladu s ciljevima i programskim polazištima iz Odluke o izradi plana.


»Konkretno, jedan od ciljeva izrade GUP-a bio je ‘očuvanje kontinuiteta i integriteta javnih zelenih površina (javni park, gradske park šume, tematski park i tematske zone’, s čime je izravno u suprotnosti otprilike jedna trećina podnesenih amandmana (njih 29)«, smatraju u Društvu arhitekata Zagreb.


DAZ: Prenamjena 530 metara kvadratnih javnih površina u površina za gradnju


DAZ je, nakon stručne analize zaključio da bi se eventualnim prihvaćanjem podnesenih amandmana, omogućila prenamjena gotovo 530 metara kvadratnih javnih površina u površine za gradnju.


Prenamijenilo bi se, pojašnjavaju, 400 tisuća kvadratnih metara javnih zelenih i sportsko – rekreacijskih površina u stambenu ili mješovitu namjenu, gotovo 70 tisuća metara kvadratnih površina društvene namjene u stambenu, mješovitu ili poslovnu namjenu te oko 19 tisuća metara kvadratnih koridora javnih prometnica u mješovitu namjenu.


Smatraju i da se takvim amandmanskim izmjenama krši osnovna načelo Zakona o prostornom uređenju o sudjelovanju javnosti u postupcima izrade planova te načelo da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.