Ostojićevi normativi o prehrani djece: hrenovke van iz školskih menzi!

Normativi koji vrijede na nacionalnoj razini doneseni su zbog alarmatnog povećanja djece s prekomjernom težinom 

ZAGREB Industrijski deserti koji sadrže veliki udjel masti i šećera, gazirana ili negazirana slatka pića, a pogotovo ona koja sadrže kofein, tvrdi margarini, mesni proizvodi poput pašteta i hrenovki ili, pak, instant juhe i jušni koncentrati koji sadrže puno soli i aditiva namirnice su koje bi se trebale tek rijetko naći na jelovniku djece u osnovnoj školi ili bi ih trebalo sasvim izbjegavati.

Propisalo je to Ministarstvo zdravlja u Normativima za prehranu učenika osnovnih škola koji su prije tjedan dana objavljeni prvi puta u Narodnim novinama i vrijede na nacionalnoj razini. »Cilj i svrha uvođenja Normativa za prehranu učenika u osnovnim školama Ministarstva zdravlja je unaprjeđenje i poboljšanje načina prehrane u školama te poboljšanje i razvoj pravilnih prehrambenih navika kod djece i mladih«, pojašnjavaju u Ministarstvu razloge donošenja ovih smjernica koje propisuju preporučene vrste hrane, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka te raspodjelu preporučenog unosa energije po obrocima.  Osim namirnica koje treba rijetko konzumirati – što znači do dva puta mjesečno – Normativi sadrže i preporučene vrste hrane i jela za pojedine obroke. Tako bi djeca za zajutrak i doručak trebala dobiti mlijeko ili mliječne proizvode, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, a dobrodošli su i orašasti plodovi, sjemenke, sir, marmelada, sezonsko voće i povrće i tome slično. Na tanjuru za ručak preporučno je kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, meso, perad, riba, salate od svježeg povrća i voća i slična jela. Za užinu bi učenici trebali dobiti jogurte, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarske proizvode iz cijelog zrna, voće, voćne sokove bez dodanog šećera. 

U Ministarstvu zdravlja ističu da važnost Normativa »proizlazi i iz epidemiološke slike stanja uhranjenosti školske djece i njihovih nepravilnih prehrambenih navike u kojima se bilježi alarmantan broj djece s prekomjernom tjelesnom masom, uključujući i pretilu djecu, kao i sve veći broj djece koje konzumira premalo voća i povrća, a previše energetski bogate, a nutritivno siromašne namirnice«. Uz to, sve je više djece koja su premalo tjelesno aktivna. 

»Stoga su normativi za prehranu posljedica prepoznate potrebe da se od najranije dobi potiče usvajanje pravilnih prehrambenih navika u cilju promocije zdravlja i prevencije kroničnih degenerativnih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pretilost, osteoporoza, itd.) u čijem nastanku i progresiji nepravilna prehrana je jedan od glavnih rizičnih faktora«, odgovorili su nam iz Ministarstva gdje se nadaju da će normativi pomoći da se učenicima isplanira uravnotežena prehrana te da će doprinijeti promicanju zdravog načina života i unaprjeđenju zdravlja.

U dokumentu je predviđeno da ministar zdravlja donese i nacionalne smjernice za prehranu učenika te da se revizija normativa provodi barem jednom u pet godina. 