Foto/Sanjin Strukic/PIXSELL
Fina je u godinu dana sudovima poslala 96.320 zahtjeva da se pokrene postupak stečaja potrošača, pa će u slučajevima gdje se potrošač tome ne usprotivi on biti i proveden, te će onima koji imaju imovinu vrijednu do deset tisuća kuna, dug do 20 tisuća kuna biti jednostavno otpisan
ZAGREB – Različite vlade su posljednjih desetak godina donosile i mijenjale zakone po kojima se trebao olakšati položaj građana koji su bili pod ovrhom i nastojale su pronaći načina za njihovu deblokadu.
Međutim, većina zakonskih rješenja, ako se nije radilo o oprostu duga, dosad nije dala željene rezultate i pokazalo se da su o mjerama koje su se provodile najmanje informirani ili za njih najmanje zainteresirani oni zbog kojih su donesene – blokirani građani.
Kad je zakon donesen, stručnjaci su strahovali da savjetovališta neće moći podnijeti zahtjeve desetaka tisuća blokiranih građana koji su trebali biti zainteresirani za dogovor s vjerovnicima, ali nakon tri godine provođenja te mjere može se reći da ona nije posebno zanimala dužnike, ali ni njihove vjerovnike.
Teško do dogovora
Takvih je zahtjeva u četiri godine bilo 1.258, a ukupan dug oko kojeg su se dužnici i vjerovnici pokušali dogovoriti je nešto manji od 940 milijuna kuna.
Savjetovališta su izdala potvrde da su dosad 932 predmeta završila bez postignute izvansudske nagodbe, dok je u 16 slučajeva nagodba sklopljena. No, uz taj podatak, Fina napominje da se, osim u jednom slučaju, radi o izvansudskim sporazumima koji su sklopljeni samo s dijelom potrošačevih vjerovnika, te da se u slučaju kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim vjerovnicima, uz sklopljeni izvansudski sporazum potrošaču izdaje i Potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.
Ta je mjera, može se reći, bez ikakve ograde, potpuno neuspjela, pa nije čudo što je Vlada pokušala barem dio blokiranih građana »natjerati« na stečajni postupak, uvodeći od prošle godine u zakon jednostavni stečajni postupak.
Fina je u godinu dana poslala čak 134.099 poziva potrošačima da se očituju o tome žele li da se njihova blokada i dugovi riješe kroz jednostavni postupak stečaja potrošača, ali je tek 12.104 potrošača odgovorilo pozitivno na taj poziv. To znači da je na tu Vladinu ruku spasa pristalo tek devet posto onih kojima ju je vlada nudila. Istovremeno su se čak 29.524 potrošača izjasnila protiv provođenja jednostavnog postupka stečaja. Za one koji se uopće nisu izjasnili to je značilo prijedlog Fine da se jednostavni stečaj ipak pokrene, protiv čega su se potrošači kasnije mogli izjasniti i na sudu.
Prema njemu je Fina po službenoj dužnosti svim potrošačima koji su bili blokirani na iznos do 20 tisuća kuna dulje od tri godine slala poziv da se očituju žele li provođenje tog jednostavnog postupka.
Onima koji su imali imovinu vrijednu manje od deset tisuća kuna, dug se trebao brisati, a onima koji imaju imovinu veću od 20 tisuća kuna slijedio je stečajni postupak u kojem bi se u roku od godinu dana od otvaranja namirili vjerovnici.
Uz to, zakon je propisao i da za potrošače koji se ne očituju otvara jednostavni stečajni postupak, s time da se oni i naknadno na sudu mogu izjasniti protiv njega.
Tako je Fina u godinu dana općinskim sudovima poslala ukupno 96.320 zahtjeva da se pokrene jednostavni postupak stečaja potrošača, pa će u slučajevima gdje se potrošač tome ne usprotivi on biti i proveden, te onima koji imaju imovinu vrijednu do deset tisuća kuna, dug do 20 tisuća kuna bit će jednostavno otpisan.
Upravo se taj otpis činio kao razlog zbog kojeg će građani pristati na provođenje jednostavnog stečajnog postupka, ali oni se nisu masovno izjašnjavali protiv, a dio stečajnih upravitelja kaže nam da ljudi kojih se zakon tiče, nisu do kraja upućeni u samu mjeru, iako su mediji o njoj prije godinu dana puno govorili.
No, strah od gubitka često jedine nekretnine ljude je natjerao da se usprotive postupku. Moguće je, tumače naši sugovornici, da se velik dio onih koji se nisu izjasnili zapravo i ne protivi tom postupku jer zna da će on u slučaju izostanka izjašnjavanja biti proveden.
Ipak, i u takvim slučajevima pokazuje se da ljudi nisu sigurni što će se dogoditi tijekom postupka i da ni ova mjera, koja će vjerojatno ipak značiti više nego izvansudska nagodba, nije stigla do onih na koje je bila ciljana.
Pokazuje to da su u blokadi građani koji trajno imaju financijske, odnosno egzistencijalne probleme i da pomoć države trebaju i za zadovoljavanje osnovnih potreba ili oni koji unatoč blokadi računa uspijevaju doći do sredstava za život i nisu zainteresirani za plaćanje dugova.
