ZAGREB Učenici osnovnih škola najskloniji su upisu u četverogodišnje strukovne škole, tek svaki četvrti htio bi u gimnaziju, a čak se dvije trećine osmaša u budućnosti vidi u fakultetskoj klupi, pokazalo je novo istraživanje tima Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja (IDI). Istraživanje o obrazovnim aspiracijama učenika i njihovih roditelja, pod vodstvom dvojca iz bivše Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, provedeno je od studenog 2015. do veljače 2016. u 161 osnovnoj školi u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, među više od tisuću učenika četvrtih i osmih razreda.

Pokazalo se da osnovci imaju visoke obrazovne aspiracije, što ih – ističu autori – čini motiviranijima za školske zadatke, ali i otvorenijima za razvoj osobnog identiteta, ostvarivanje opće dobrobiti i smanjivanje rizika od socijalne isključenosti.

Istraživanje pokazuje da većina učenika želi jednog dana studirati, a u toj želji prednjače djevojčice jer se njih tri četvrtine vidi na fakultetu. Upis na fakultet istodobno priželjkuje svaki drugi dječak. Iako je to uglavnom želja boljih đaka,  fakultet bi rado upisalo relativno mnogo učenika s prosječnim ocjenama. Među učenicima koji su sedmi razred završili s trojkom iz hrvatskog i matematike i dvojkom iz stranog jezika, njih 40 posto iskazalo je želju za studiranjem.  

Više od 65 posto djece smatra da roditelji od njih očekuju da upišu fakultet, a pokazalo se da takvu percepciju roditeljskih očekivanja u većoj mjeri imaju djevojčice, uspješniji učenici i djeca obrazovanijih roditelja. Ipak, i među najmanje uspješnim učenicima, svaki četvrti navodi da njegovi roditelji očekuju da će ići na fakultet, a isto očekivanje ima i gotovo polovina roditelja koji su završili samo osnovnu ili srednju školu.

Visoke obrazovne aspiracije učenika pod utjecajem su općeg dojma da je fakultet nužan preduvjet uspjeha i osiguranja  egzistencije. To ne mora biti tako, što pokazuju i podaci o nezaposlenosti mladih ljudi s diplomom. Mnogo važnije od diplome je prepoznavanje potencijala učenika i njihovo usmjeravanje tijekom obrazovanja, u čemu Hrvatska u potpunosti zaostaje za razvijenim zemljama – ocjenjuje Jokić.