Tehnička Vlada Tihomira Oreškovića danas je održala sjednicu s neobično mnogo točaka dnevnog reda – ima ih čak 41 u otvorenom i još devet u zatvorenom dijelu sjednice.

Tehnički premijer Orešković se prije početka obratio kolegama, uz znakovitu opasku.

– Očekujemo da ćemo biti tehnička vlada četiri mjeseca, a možda i dulje od toga. To nam svima treba biti jasno, rekao je i dodao da će Vlada i sva državna tijela funkcionirati i ispuniti sve svoje obveze – od isplate plaća i mirovina, do međunarodnih poslova.

U izjavi novinarima uoči sjednice ministar zdravlja Dario Nakić ocijenio je kako nije sporno to što tehnička Vlada predlaže neke zakonske izmjene.

»Mi moramo raditi«, rekao je Nakić na novinarski upit očekuje li da će zakone koje Vlada danas predloži, raspraviti i potvrditi Hrvatski sabor, koji se u međuvremenu samoraspustio.

»To je teško reći, o tome treba pitati s druge strane Markova trga. Meni je žao što neki zakoni koji su završili Vladinu proceduru, u Saboru nisu doneseni. Mislim da svi trebaju podnijeti svoj dio odgovornosti«, zaključio je Nakić.

Tehnička Vlada premijera Tihomira Oreškovića održala je u četvrtak prvu sjednicu nakon što joj je Sabor izglasao nepovjerenje te se potom raspustio, a na dnevnom je redu sjednice bilo gotovo 40 točka, s brojnim zakonskim prijedlozima.

Velik broj točaka na dnevnom redu premijer Orešković je pojasnio činjenicom da prošlog tjedna nije bilo sjednice. Tako je na dnevnom redu 20-tak točaka od prošlog tjedna i 20-tak planiranih za ovaj tjedan, to je kao neka norma, kazao je Orešković.

Obrazlažući neke od zakonskih prijedloga ministar financija Zdravko Marić je kazao da Sabor još uvijek zasjeda »pa ćemo vidjeti hoće li biti kvoruma, kako će se i na koji način donositi odluke« o predloženim zakonskim izmjenama.

Uz ostalo, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kojima bi se ukinula ranija Vladina uredba po kojoj su vještaci mogli biti doktori medicine bez nužne specijalizacije.

Ta se uredba, kazala je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, pokazala lošim rješenjem, jer doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu mogli stručno obavljati poslove vještačenja zbog nedostatnog kliničkog znanja i iskustva.

Stoga se predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, a predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazložila je Šikić.

U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s benificiranim radnim stažom i sl.

Predloženim zakonskim izmjenama, kazala je Šikić, povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini.

Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a ministar financija je kazao da su predložene izmjene tog zakona, koji je donesen sredinom prošle godine, plod komentara zainteresiranih stranaka na javnoj raspravi te će utjecati na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika.

Pritom je kao ključnu izmjenu naveo ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana. On pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima, rekao je Marić.

Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je dana suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić pojasnio je da HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost Vlade.

Kako se navodi u obrazloženju te odluke, HEP je na kraju prošle godine imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo 2 milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od 5 milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.

Industrogradnji je, pak, odobrena isplata 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine radi namirenja poreznog duga državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas ministarstva branitelja te socijalne politike i mladih. Dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade, rekao je Marić.

Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Prihvaćena je i odluka o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj županiji je odobrena jednokratna pomoć za potrebe grijanja osnovnih škola. Naime, toj će se županiji prepustiti lož ulje preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom Brodu.