Foto D. Jelinek
»Proračun ćemo komunicirati 10. ožujka, nećemo danas baš sve komunicirati. Treba stvoriti pozitivnu klimu, imamo neke konkretne poteze koje možemo vrlo brzo povući, a imat će utjecaj na smanjenje ne samo duga nego i kamata koji imaju izravan utjecaj na proračun«, kazao je Orešković odgovarajući na pitanja novinara nakon izlaganja na konferenciji »Proračun Zaokreta«.
Premijer Tihomir Orešković izjavio je u utorak da će državni proračun komunicirati 10. ožujka te najavio da se razmatra korištenje drugog mirovinskog stupa za smanjivanje duga autocesta i IPO kroz koji bi se građanima ponudilo da investiraju u autoceste.
»Proračun ćemo komunicirati 10. ožujka, nećemo danas baš sve komunicirati. Treba stvoriti pozitivnu klimu, imamo neke konkretne poteze koje možemo vrlo brzo povući, a imat će utjecaj na smanjenje ne samo duga nego i kamata koji imaju izravan utjecaj na proračun«, kazao je Orešković odgovarajući na pitanja novinara nakon izlaganja na konferenciji »Proračun Zaokreta«.Spomenuo je da je dug autocesta oko 4,5 milijardi eura te da se razmatra kako iskoristiti drugi mirovinski stup i da se omogući građanima da kroz IPO (inicijalnu ponudu dionica) građani investiraju u autoceste. »Mislim da je to dobra investicija. To ćemo prezentirati kad bude pravo vrijeme, ali idemo u tom smjeru«, naveo je Orešković.
Vlada je otvorena za biznis
Govoreći na konferenciji u organizaciji EPH-a i Hrvatske gospodarske komore (HGK), Orešković je kazao da je u proteklih 30 dana u razgovorima s investitorima poručio da je Vlada otvorena za biznis i da će učiniti sve kako bi privukla investicije.
Rekao je kako je Kitzbuhel prije otprilike mjesec dana bila prva prilika da može predstaviti plan i ideje investitorima, koji drže više od 80 posto hrvatskog duga. »Mogu reći da su pozitivno reagirali«, istaknuo je Orešković.
Naveo je i da sada čekaju proračun, jer to će biti prvi potez koji će pokazati smjer ove Vlade.
Napomenuo je da se smanjuju spreadovi po hrvatskim obveznicama, što znači da su investitori počeli kupovati hrvatske obveznice, uvjereni da će se gospodarstvo pokrenuti, a nova Vlada fokusirati na investicije i stvaranje pozitivne klime.
Podsjetio je i da je u Bruxellesu komunicirao u Europskoj komisiji promjene koje će se uvesti radi poboljšanja gospodarske klime. Najavio je da u petak u Hrvatsku dolazi europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Valdis Dombrovskis.
Osvrnuo se i na jučerašnji samit EBRD-a u Londonu, ocijenivši da su rezultati razgovora bili dobri.
»Bitno mi je kao premijeru da počnemo mijenjati klimu. Počevši u Bruxellesu i u Londonu, uvjereni smo da smo to pokrenuli«, rekao je Orešković, dodavši da želi pokazati da je Hrvatska otvorena za biznis i da će Vlada učiniti sve da privuče investicije.
Pet glavnih reformskih točaka
Premijer je u izlaganju naveo pet reformskih točaka. »Prva je aktiviranje pola milijarde eura ‘mrtvog kapitala’ u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug«, rekao je. Podsjetio je da se u sklopu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspolaže sa imovinom vrijednom 30 milijardi eura, među kojom je od 1.400 do 1.500 nekretnina, zatim neiskorištena zemljišta koja treba staviti u funkciju te 1.300 tvrtki u javnom sektoru.
Kao drugu točku je naveo stvaranje fonda za srednje i male poduzetnike, vrijednog oko pola milijarde eura, o kojem je već razgovarao s predstavnicima HBOR-a, HAMAG-a i bankama.Treće je povlačenje 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, što je, ocijenio je, ogroman potencijal, posebice u području turizma i infrastrukture. Najavio je kako će u svoj ured uvesti funkciju chief integration officera (CIO), koji će koordinirati rad i investicije u raznim gospodarskim sektorima.
Četvrta točka su investicije, a premijer Orešković je naveo da ulagači traže sigurnost i stabilnu poreznu politiku. Pritom je istaknuo da je LNG terminal strateški projekt ne samo za Hrvatsku nego i za Europu, a da su prilike za investiranje i turizam, infrastruktura i poljoprivreda.
Kao petu točku izdvojio je proračun, u kojem će se, kako je kazao, vidjeti reforme u javnoj upravi i zdravstvu, istaknuvši da je potrebno provesti pametne promjene.