Okončana kriza

Oporavak graditeljstva: Graditeljima manjkaju stručni radnici, žele ih uvoziti iz BiH i manje platiti

Branko Podgornik

Hrvatske tvrtke se još nalaze u fazi restrukturiranja, što znači da moraju rezati troškove, pa i one za radnu snagu, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK



ZAGREB  Nakon sedam godina duboke krize hrvatsko graditeljstvo prošle se godine napokon oporavilo, jer je vrijednost njegovih radova u prvih devet mjeseci porasla za 8,3 posto, objavila je jučer Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore. Nastavak oporavka očekuje se i ove godine, ali jedna od glavnih prepreka graditeljima jest to što ne mogu naći dovoljno zidara, tesara, keramičara, soboslikara, montera suhe gradnje i ostalih deficitarnih zanimanja.


– Dođu li u Hrvatsku veći i značajniji projekti, za koje postoje naznake, oni neće biti provedivi, upozorila je Čagalj na konferenciji za novinare. Nedostatak kvalificiranih majstorskih zanimanja može se riješiti »liberalizacijom uvoza stručne radne snage iz susjednih zemalja koje nisu članice EU«, rekla je Čagalj, govoreći o očekivanjima graditelja od nove Vlade. Oni, naime, radnike najčešće uvoze iz Bosne i Hercegovine, ali ministar rada Mirando Mrsić lani nije odobrio dodatnu kvotu za zapošljavanje stranaca, jer na burzi rada ima mnogo domaćih nezaposlenih graditeljskih radnika.


Čagalj tvrdi da mlade treba poticati na upisivanje deficitarnih zanimanja, jer obrazovni sustav ne školuje kadrove za potrebe graditelja, nego za burzu rada. S druge strane, graditelji teško dolaze čak i do deficitarnih kadrova koje Hrvatska već ima, a nalaze se na burzi rada. Neki od njih rade na crno, drugi nisu zapošljivi, a treći odlaze u inozemstvo, gdje su plaće puno bolje, kaže Čagalj. No, iz njezinih riječi proizlazi da graditelji nisu spremni nedostajućim domaćim kadrovima ponuditi veće plaće, umjesto da uvoze jeftinije radnike iz inozemstva.




– Ta su očekivanja nerealna jer se hrvatske tvrtke još nalaze u fazi restrukturiranja, što znači da moraju rezati troškove, pa tako i one za radnu snagu, rekla je Čagalj. Tu bi, kaže, trebala pomoći Vlada tako da poduzetnike rastereti od dijela poreza, da im otkloni administrativne zapreke i poboljša poslovnu klimu.