ZAGREB  Ustavni suspendirao je zakonsku odredbu prema kojoj općeinformativne dnevne novine plaćaju PDV po stopi od pet posto, ako sadrže najmanje 25 tisuća riječi autorskog teksta. Na taj su način ustavni suci u manje od dva mjeseca donijeli drugu krupnu negativnu odluku za Vladu Zorana Milanovića, krajem svibnja srušili su zdravstveni odgoj. Na jesen bi Ustavni sud trebao  odlučiti o tome je li spomenuti kriterij doista protuustavan a do tada sve  dnevne novine, pa tako i 24 sata koje je taj kriterij jedine pogodio, plaćat  će PDV po stopi od pet posto. 

Moguće je, međutim, da Ustavni sud za nekoliko mjeseci neće imati o čemu odlučivati jer u Vladi ozbiljno razmišljaju da jednakost među dnevnim novinama općeinformativnog karaktera zajamče tako što će sve vratiti na staro. 

Sporni kriterij

To bi značilo da će svi, kao što je bilo do 1. srpnja, plaćati PDV po stopi od deset posto. Ta stopa ostala je u primjeni za tjednike i specijalizirane dnevne novine poput Sportskih novosti. 

– Večernji list i 24 sata zatražili su ocjenu suglasnosti s Ustavom, a nakon ovakve odluke skoro da nemamo izbora, jer nećemo popustiti. Htjeli smo pomoći izdavačima i novinarima, ali smatramo da nema nikakvog razloga da sve dnevne novine imaju jednak PDV. No, ako u Ustavnom sudu misle da mora biti tako, onda će svima, ne našom krivnjom, stopa i dalje biti deset posto, rekao nam je izvor iz Vlade.

Odluku Ustavanog suda jučer nisu službeno komentirali ni iz Ministarstva finanacija, ali ni iz Ministarstva kulture koje je i izradilo sporni kriterij. Tek neslužbeno neki su naši sugovornici iz Ministarstva kulture isticali su da su iznenađeni tumačenjem Ustavnog suda da njihova odredba možda ugrožava slobodu medija, jer PDV po stopi od deset posto plaćaju svi tjednici i periodične tiskovine, bez obzira što je možda riječ o općeinformativnim izdanjima. 

– Naš je cilj s obzirom na ekonomsku situaciju bio pomoći novinarima, zadržati doista autorski tekst u novinama, jer su autorski, ozbiljni tekstovi jamstvo da će se očuvati ta važna uloga medija o kojoj Ustavni sud govori.  Poticali smo to da novine zadrže novinare koji će pisati te tekstove, a nije nam bio cilj poticati  izdavače neovisno o tome što prodaju, kaže nam jedan sugovornik iz Ministarstva kulture.

Nekoliko pitanja

Ustavnom sudu ta logika nije uvjerljiva, pa su u raspravi o zahtjevu predlagatelja, zaključili da odredba o 25 tisuća riječi otvara »nekoliko pitanja koja zahtijevaju ispitivanje u svijetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara«. Smatraju da su ta pitanja relevantna jer su vezana uz opravdanost razlike u postupanju prema novinskim nakladnicim.

Podsjećaju iz Ustavnog suda  da svaka neopravdana razlika u  postupanju prema novinama u usporedivim situacijama izravno utječe na slobodu tiska koja je sastavni dio ustavne slobode izražavanja misli, a da bez toga nema demokratskog društva.  

Ističući kako sadašnjim  rješenjem ne prejudiciraju konačnu odluku o neustavnosti spornog članaka, ustavni suci  najavljuju da će prije te konačne odluke pribaviti stručna očitovanja, proučiti relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije, ali i zakonska i ustavnosudske prakse drugih država.  No, ako se Vlada odluči vratiti PDV za sve dnevne novine na deset posto, ta će silna analiza biti uzaludan posao.