Niske kamate i subvencije čine svoje

Opet rastu krediti u Hrvatskoj: “Hit su” stambeni i gotovinski u domaćoj valuti

Aneli Dragojević Mijatović

Vidljiv je trend promjene valutne strukture / Nl arhiva

Vidljiv je trend promjene valutne strukture / Nl arhiva

Više od polovice kredita su kunski, najviše je stambenih, a najbrže i dalje rastu gotovinski nenamjenski za koje se pretpostavlja da dijelom također završavaju u nekretninama, pa ih HNB drži pod lupom



RIJEKA  Krediti stanovništvu i dalje rastu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz, pri čemu je sve više onih koji kredite podižu u kunama, dakle, bez valutne klauzule, te je udio kunskih u ukupnim veći od polovice, odnosno kunskih je 53 posto od svih građanima odobrenih kredita.


Najviše je stambenih kredita, koji i dalje bilježe prirast, a dosta brzo, i dalje po dvoznamekastim godišnjim stopama, rastu gotovinski nenamjenski krediti, za koje je HNB svojevremeno bankama i korisnicima izdao preporuku da malo s njima prikoče jer mogu biti rizični obzirom da se odobravaju bez »čvrstih« kolaterala.


Ipak usporava


​No, čini se da je preporuka polučila ograničen uspjeh. Štoviše, u svjetlu o stvaranju nekretninskog balona, ili kako je rekao guverner – »tržište se pjeni« – treba podsjetiti da se ubrzano odobravanje gotovinskih kredita svojevremeno na meti regulatora našlo i zbog toga što se iz nenamjenskih kredita znaju financirati i stambene potrebe, adaptacije i slično, a bez, dakle, pripadajućih propisanih kolaterala, upravo kako bi se izbjegla procedura i lakše dobio kredit koji bi inače zahtijevao instrument osiguranja u vidu nekretnine i slično. To cijeli proces čini rizičnijim pa je ta vrsta kredita pod posebnom lupom HNB-a.




Podaci HNB-a kažu da su ukupni krediti stanovništvu krajem kolovoza ove godine iznosili 130 milijardi kuna, što je godišnji nominalni rast za 6,3 posto (mjesečno 0,2 posto). Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) osvrnuli su se na ove podatke HNB-a istaknuvši da pozitivne godišnje stope rasta kredita traju neprekidno od rujna 2017. što potvrđuje oporavak kreditne aktivnosti u segmentu stanovništva. Prema podacima na osnovi transakcija, zabilježen je godišnji rast ovih kredita od 7 posto (u srpnju 7,1 posto).


​Iz HNB-a to usporavanje objašnjavaju upravo blagim usporavanjem godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita na 12,2 posto, dok se rast stambenih kredita zadržao na razini iz prethodnog mjeseca, te iznosi 4,6 posto. Nadalje, udio kunskih u ukupnim kreditima stanovništva u kolovozu se zadržao na 53,6 posto. Ukupni kunski iznosili su 69,8 milijardi kuna, uz godišnji rast za 11,5 posto. Na stambene kredite otpada 42,4 posto ukupni kredita građana, odnosno krajem kolovoza iznosili su 55,2 milijardi kuna.



Kako je nedavno istaknuo guverner Boris Vujčić, krediti poduzećima ustvari stagniraju, a rast bilježe djelatnosti vezane za nekretnine, građevinu i turizam. Krediti građanima pak rastu, najviše stambeni i potrošački, koji su također ponekad vezani za stambene namjene. Građani koriste period niskih kamata, koji bi se mogao nastaviti, te državne subvencije za kupnju stana na kredit.



Potrošački optimizam


– I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture, kažu u RBA. Kunski stambeni na godišnjoj su razini porasli 9,9 posto, a uz valutnu komponentu dva posto. Gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 39,8 posto, iako nešto sporijom dinamikom posljednjih mjeseci, nastavljaju bilježiti dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Uz godišnju stopu rasta od 11,5 posto, gotovinski nenamjenski krediti krajem kolovoza iznosili su 51,8 milijardi kuna.


– Ovakva kretanja rezultat su povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti) u okruženju niskih troškova financiranja uz i dalje visoke razine potrošačkog optimizma. Očekujemo da će i do kraja godine kreditna aktivnost banaka nastaviti s rastom predvođena kreditiranjem sektora stanovništva, no ipak nešto sporijim dinamikom. I dok se u uvjetima dobrog punjenja proračuna može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli bi bilježiti tek skromne stope rasta, zaključuju analitičari RBA.