Državno izborno povjerenstvo obavijestit će, kako je i najavilo koncem srpnja, Državno odvjetništvo i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova o predlagateljima onih izbornih lista na kojima nije poštovana zakonska odredba o uravnoteženoj zastupljenosti osoba svakog spola na listama. Zakon o izborima zastupnika navodi da je lista u skladu s načelom ravnopravnosti spolova ako je na njoj najmanje 40 posto osoba svakog spola. Većina lista tu odredbu, kao niti sadržajno slične odredbe iz Zakona o ravnopravnosti spolova, nije poštovala ni na ovim parlamentarnim izborima. Primjerice HDZ je taj zahtjev ispunio u samo dvije od 11 izbornih jedinica, Narodna koalicija u četiri od deset. Na prošlim izborima HDZ-ova koalicija Hrvatska raste žensku kvotu nije poštovala ni u jednoj izbornoj jedinici, a koalicija predvođena SDP-om Hrvatska raste u pet.

Zakon o ravnopravnosti spolova predviđa kaznu od 50.000 kuna za listu koja nije uravnotežena, ali i navodi da se ta sankcija primjenjuje od trećih redovnih izbora od usvajanja zakona.

Pokretanje postupaka

Prvi redovni izbori od usvajanja te odredbe održani su 2011. godine, drugi prošle godine, a treći redovni izbori trebali su biti 2019. godine. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić inzistira da se prekršajne odredbe počnu primjenjivati na ovim izborima. Bude li doista DORH po prijavi Državnog izbornog povjerenstva pokrenuo prekršajne postupke, a sud izrekao kazne, to bi značilo da bi HDZ mogao platiti kaznu od 450.000 kuna zbog nepoštovanja odredbe o ravnopravnosti spolova (bude li s 50.000 kuna kažnjavan za svaku izbornu jedinicu u kojoj nije poštovao tu odredbu), a Narodna koalicija 300.000 kuna.

Međutim, upitno je hoće li DORH prekršajno kažnjavati već na ovim izborima ili tek od sljedećih izbora. DIP je i u izborima održanim 8. studenoga prošle godine DORH obavijestio o listama koje nisu poštovale odredbu o ravnopravnosti spolova na listama. DORH je zaključio da ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv onih na čijim je listama bilo manje od 40 posto žena. Državno je odvjetništvo zaključio da predlagatelji lista ne mogu biti kažnjeni prema Zakonu o izborima zastupnika jer je dio njegovih izmjena Ustavni sud ukinuo u rujnu prošle godine, a ukidanjem rečenice iz Zakona koja glasi »lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana« ukinuta je i predviđena kazna za nepoštovanje uravnotežene zastupljenosti spolova.

Upozorenje suda

DORH je zaključio i da nikoga ne može kazniti po odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, koji predviđa kaznu, i to zato što se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije pri provedbi trećih redovitih izbora, a oni bi trebali biti 2019. godine.

Nekoliko dana nakon što je u veljači ove godine DORH zaključio da nitko ne može biti kažnjen, Ustavni sud mu je dostavio upozorenje kojim mu je poručio da je selektivno i pogrešno protumačio spomenutu odluku Ustavnog suda iz rujna prošle godine. Ustavni sud smatra da od izmjena Zakona o izborima zastupnika postoji obveza da na parlamentarnim izborima svaka lista ima najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, a samim tim i osnove za izricanje kazne prema Zakonu o ravnopravnosti spolova. Što se tiče »trećih redovitih izbora« Ustavni sud naveo je da do tog roka zastupljenost podzastupljenog spola, dakle žena, mora dosegnuti razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu i ne odnosi se na odredbu o 40 posto.